Umjetna inteligencija: Ne samo futuristički užas, već i šansa za čovječanstvo?

Getty Images
Umjetna inteligencija (AI) je tehnologija koja se brzo razvija i nosi potencijal da drastično, a može se slobodno reći i do neprepoznatljivosti, promijeni izgled čovječanstva. Jednom kada dođe do njene masovne upotrebe, čovječanstvo će kročiti u novu fazu povijesnog razvoja u kojoj bi značaj ljudske kognicije mogao biti relativiziran ogromnom kompjuterskom snagom strojeva koji munjevito riješavaju logičke zadatke, obrađuju nezamislive količine podataka i uče i usavršavaju sami sebe.

Svjesna strateškog značaja ovog područja, rukovodstva svjetskih sila ušla su u grčevitu trku za postizanje dominacije na polju umjetne inteligencije, pa se može konstatirati da je u 21. stoljeću utrka za umjetnom inteligencijom ono što je utrka na Mjesec bila u 20. stoljeću. Iako svjetski mediji u prvi plan stavljaju dostignuća SAD-a i Kine na ovom polju (i to prije svega uslijed ogromnih financijskih sredstava koja ove zemlje ulažu u njega), Rusija ni u čemu ne zaostaje za svojim konkurentima, a u pojedinim aspektima primjene umjetne inteligencije čak i prednjači, usprkos manjem utrošku novčanih sredstava.


Rusija prije svega razumije monumentalni značaj tehnološke revolucije koja se približava. Predsjednik Vladimir Putin je u rujnu prošle godine iznio nedvosmislenu konstataciju: "Onaj tko postane lider u ovoj sferi (misleći na umjetnu inteligenciju – op.a.) postat će vladar svijeta". Njegov načelnik generalnog stožera, general Valerij Gerasimov, predvidio je još 2013. da će buduće bojište biti odlikovano strojevima koji samostalno uče i djeluju, a zapovjednik ruskog ratnog zrakoplovstva, general Viktor Bondarjev je u veljači prošle godine nagovijestio da Rusija radi na razvoju raketa s umjetnom inteligencijom koje bi bile u stanju samostalno prioritetizirati mete. Direktor ruske Krondštat grupe otkrio je prošlog svibnja da "već postoji potpuno autonomni AI sustav koji može koordinirati rojevima dronova", pretvarajući ih u funkcionalni borbeni kolektiv, dok je Kalašnjikov nedugo potom predstavio svoj robotizirani borbeni modul s "neuronskom mrežom", što praktički znači da bi ovaj sustav bio u stanju samostalno birati mete i djelovati, bez ljudske intervencije.


Međutim, iako važna, pa možda trenutno i primarna, vojno područje primjene umjetne inteligencije nije i jedina. Ova tehnologija ima široke potencijale i vremenom će transformirati praktički sve sfere društvenog i privatnog života. Svakom čoveku su za prosperitetan život neophodni zdravlje i posao, a ruski znanstvenici nastoje umjetnu inteligenciju uvesti upravo u ova dva područja.

Tako je ruska start-up tvrtka "Stafori" iz Sankt-Peterburga 2016. godine napravila AI robota pod imenom "Vera" sposobnog za skeniranje tržište rada, traženje najkvalificiranijih kandidata za različita radna mjesta i povezivanje s poslodavcima. Vera je u stanju dnevno obaviti 50 000 intervjua s kandidatima (pri čemu "govori" na engleskom i ruskom), analizira ih i poveže s poslodavcima, a njena kvaliteta prepoznat je i izvan Rusije, pa su njene usluge koristile i svjetski poznate firme poput Pepsija i L'oreala.

Vera funkcionira na sljedeći način. Poslodavci joj "objasne" kakvo radno mjesto s kakvim kriterijima prijema imaju u ponudi i dostave joj pitanja za intervju. Koristeći tako primljene parametre, robot se potom spaja na stranice za traženje posla gdje analizira biografije i prateću dokumentaciju kandidata. Ukoliko nađe odgovarajućeg kandidata, Vera ga zove na telefon i kaže: "Dobar dan, moje ime je Vera i ja sam robot – je li i dalje tražite posao?“ Ukoliko kandidat odgovori potvrdno, slijedi telefonski ili video intervju u prosječnom trajanju kraćem od deset minuta.

Analiza učinkovitosti ovog robota je pokazala da on postiže istu stopu učinkovitosti ljudskih operatera, ali za svega petinu vremena koje je njima potrebno. Na taj način štedi vrijeme i novac poslodavcima, a nezaposlenim osobama olakšava traženje posla. Ankete su pokazale da je 95 posto kandidata imalo pozitivne dojmove o intervjuu s robotom. Pri tome, ne samo da je Vera uspješno tražila kandidate i intervjuirala ih, nego je bila u stanju i s velikom stopom točnosti (od preko 82 posto) odgovoriti na pitanja kandidata o poslodavcu i uvjetima zaposlenja.

Vera je pionir u svom području, ali su potencijali ove tehnologije (naročito u kontekstu Putinove strategije smanjenja nezaposlenosti) primijećeni i vjerojatno neće proći puno vremena dok njoj slični sustavi u potpunosti ne preuzmu reguliranje tržišta rada u cilju njegove optimizacije.

Međutim, kako bi stanovništvo bilo produktivno, neophodno je da bude zdravo. U tu svhu znanstvenici ruskog Skolteh instituta iz Moskve (pun naziv je Institut za znanost i tehnologiju "Skolkovo") traže način da uz pomoć umjetne inteligencije unaprijede razinu javnog zdravlja. Ne samo da bi u bliskoj budućnosti moglo doći do toga da liječnici počnu raditi "rame uz rame" s specijaliziranim medicinskim robotima, nego će vjerojatno daleko prije toga strateška briga o javnom zdravlju biti povjerena moćnim AI sustavima sposobnim da analiziraju gigantske količine podataka o pacijentima i tako na vrijeme identificiraju glavne prijetnje po javno zdravlje – od epidemija novih bolesti, do štetnosti neaktivnog životnog stila. Tako barem misli Maksim Fjodorov, direktor Skolteh centra za razvoj kompjuterskih znanosti i znanosti o podacima. "Možemo koristiti umjetnu inteligenciju, tzv. big data i prediktivne analize kako bi utvrdili što bi nam trebali biti najveći zdravstveni prioriteti", rekao je.


Fjodorov je čak skovao i termin "Big Health" (veliko zdravlje) kao kovanicu riječi "health" i "big data" (termin koji označava velike i kompleksne setove podataka kod kojih uslijed tih karakteristika tradicionalne metode obrade podataka nisu primijenjive). U cilju ovladavanja brzo razvijajućim poljem "Big Health"-a, Skolteh i ruski ogranak elektronskog giganta "Philips" pokrenuli su zajednički projekt za razvoj krovnog medicinskog sustava oplemenjenog umjetnom inteligencijom koji bi upravljao strategijom javnog zdravlja. Smatra se da bi uspješnom realizacijom ovog projekta medicini bilo omogućeno da ostvari svoju iskonsku težnju – da spriječava nastajanje bolesti umjesto da ih liječi kada se jednom već pojave. Osim na strateškoj razini, sustav bi bio primijenjiv i na osobnoj razini, pa bi tako bilo moguće na vrijeme upozoriti pacijente na oboljenja kojima su skloniji.

Ovo su samo neki od primjera benevolentne primjene umjetne inteligencije na čijem razvoju se trenutno radi u Rusiji. Oni nam pokazuju da umjetna inteligencija ne mora nužno biti promatrana samo kao futuristički horor koji vodi uništenju čovječanstva, što nam je do sada nebrojeno puta predstavljeno u filmovima znanstvene fantastike. AI je usprkos svojim čudesnim kapacitetima, ipak i dalje samo alat čiji rezultati primjene ovise od namjera onih koji su ga stvorili.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće