Novo oružje: Roboti i umjetna inteligencija u ruskoj vojsci

Sergej Savostjanov/TASS
Već danas se na izložbama oružja mogu vidjeti video-snimke na kojima grupa ruskih bespilotnih letjelica kao roj osa istražuje nepoznati teren. Ali to nisu obični izviđači - oni su namijenjeni i samostalnom uništavanju ciljeva u zraku i na zemlji.

Bespilotne letjelice u ruskoj vojsci zasad tek uče napadati neprijatelja dok krstareće rakete to odavno znaju. Najmodernije pametne rakete tipa "Granit" i "Oniks" uništavaju neprijatelja vlastitom snalažljivošću.
 

Koga napada "raketni roj"?

Već sada postoji softver koji omogućava da se istovremeno rukovodi grupom od šest letjelica, rekao je za RBTH Hrvatska šef znanstveno-proizvodne tvrtke "Setecentričeskie platformi" Aleksandar Močalkin. Na testiranju je prijenos izviđačkih podataka realiziran iz različitih kutova, zahvaljujući čemu je izrađen trodimenzionalni model terena. U perspektivi će "roj bespilotnih letjelica", po riječima konstruktora, napadati neprijateljske avione, helikoptere i krstareće rakete.

Princip po kojem funkcionira ovaj sustav je relativno jednostavan: na bespilotne letjelice se postavlja specijalni softver i hardver koji regulira ponašanje drona u odnosu na druge sudionike "roja", a također nekoliko senzora za orijentaciju u prostoru.

Pa ipak, u ovoj fazi nitko neće poslati dronove da samostalno ratuju. Sada njihov rad kontroliraju operateri s daljinskim upravljačem u rukama.

Močalkin nije mogao precizirati kada će biti napravljen sljedeći korak u pravcu samostalnijeg funkcioniranja sustava.

"Ako je princip samoorganiziranja robota riješen, zasad ipak nije dostignut nivo na kojem oni mogu donositi samostalne odluke u situaciji koja se mijenja. To znači da će predloženi sustav biti samo robotizirani kompleks, tj. rješavanje postavljenog zadatka neće biti moguće bez operatera", dodao je.
 

Pametne rakete

U uskospecijaliziranom sektoru strateških nuklearnih snaga odvraćanja i vojnopomorskog naoružanja ruski znanstvenici su još 1970-ih uspjeli napraviti prve rakete s umjetnom inteligencijom.

Među njima je "Granit" - supertajna protubrodska krstareća raketa ratne mornarice Rusije (prema klasifikaciji NATO-a SS-N-19 Shipwreck - "Brodolom"). To je prvi sustav naoružanja koji posjeduje umjetnu inteligenciju sličnu ljudskoj. Zbog brzine, nepredvidivosti i moći dobila je naziv "ubojica nosača zrakoplova". Ovu raketu posjeduju nuklearne raketne krstarice projekta 1144 "Orlan" i jurišne podmornice projekta 949 "Antej".

"Osobitost sustava navođenja rakete na cilj je u tome što su u njenom softveru zabilježeni elektronski i fizički portreti stranih ratnih brodova", rekao je za RBTH Hrvatsku Vladimir Poljačenko, suradnik muzeja vojnoindustrijske korporacije "Znanstveno-priozvodno udruženje za strojogradnju", gdje je ovaj sustav napravljen.

Po njegovim riječima, to nisu samo razmjeri i konture objekata, nego i podaci o različitim elektromagnetskim i drugim poljima koja posjeduje samo taj tip broda.

"Softver posjeduje i čisto taktičke podatke o tipu brodskih formacija, što mu omogućuje da točno odredi kojoj formaciji se približava raketa - konvoju, nosaču aviona s pratećim brodovima ili desantnoj skupini brodova - i da napadne glavne ciljeve", dodao je.

Krstarica i podmornica imaju 24 raketna lansera u kojima se nalaze "Graniti". Ove rakete se ispaljuju u plotun. Prva lansirana raketa će "čekati" sve koje idu za njom, zaključno sa dvadeset četvrtom, i sve one će obaviti manevre blizu točke s koje su lansirane.

"Kada se sve rakete nađu u zraku one naprave formaciju i počinju napad. Samo jedna od njih može vidjeti cilj, i ona ostalima 'javlja' njegovu lokaciju i znak. Ona predlaže taktiku napada i dijeli uloge, tj. određuje tko će napasti, a tko će se žrtvovati privlačenjem neprijateljske protuzračne obrane. Nakon toga počinje bitka", istaknuo je stručnjak.

Kada unište glavni cilj, rakete odmah ponovno raspoređuju zadatke i počinju s uništavanjem ostalih ciljeva, opet počevši od najvažnijeg.

Nemoguće je izbjeći susret s rojem "Granita". Ove rakete lete nadzvučnom brzinom i intenzivno manevriraju tako da ih suvremeni radari praktički ne vide. Njihov napad se može uočiti samo vizualno, kada uglavnom više nema vremena za donošenje odluka o samoobrani.

Ilustracija: Dmitrij Rogulin/TASSIzvor: Dmitrij Rogulin/TASS

Štoslijediposlije"Granita"?

Umjestorakete"Granit"ruskamornaricavećdobivanajmodernijeraketeP-800"Oniks"(po klasifikacijiNATO-aSS-N-26Strobile).Onesumanjeod"Granita",ali sunaslijedilenjegovsustavumjetneinteligencije.

Poriječima zamjenikaministraobraneJurijaBorisova,Ministarstvoobranejedonijeloodluku damoderniziraruskenuklearnepodmorniceprojekta949tipa"Antej"i teškenuklearneraketnepodmorniceprojekta1144tipa"Orlan".Umjesto24"stara"raketnasustava"Granit"usvakislobodnilanserćebitipostavljenatrikontejnerasraketama"Oniks".

Takoćebrodoviumjestosadašnjih24dobiti72novenadzvučnekrstarećeraketezahvaljujućikojimaćebrodovipostatipravemorsketvrđave uoceanu.Prvakrstaricaprojekta1144"AdmiralNahimov"većjeuSeverodvinsku i čekanovonaoružanje,anaruskomDalekomistoku nalazi seprvapodmornicaprojekta949.

Više