11 plovila ruske mornarice za koje biste morali znati

Colby Drake, U.S. Navy/Wikipedia
Najveće nuklearne krstarice na svijetu, najveće borbene lebdjelice, razarači s velikom vatrenom moći, jurišni čamci i "strašne" podmornice štite obalu Rusije i njezine pomorske interese na međunarodnom planu. Russia Beyond donosi listu ovih uistinu impresivnih ruskih brodova.

Nosač zrakoplova "Admiral Kuznjecov"

To je najveći brod koji je projektiran u SSSR-u i Rusiji (njegova istisnina iznosi 61 390 tona).Trenutno je jedini ruski nosač zrakoplova koji štiti pomorske interese ove zemlje u svjetskim oceanima.

Ovaj brod je opremljen ozbiljnom količinom različitog naoružanja, koje je karakteristično za brodove poput raketne krstarice. U njegovom naoružanju se nalazi dvanaest protubrodskih raketnih lansera s raketama tipa P-700 "Granit", zatim sustav protuzračne obrane "Kinžal" (192 rakete kratkog dometa u 24 lansirne jedinice), osam modula s protuzračnim, hibridnim topovsko-raketnim sustavima "Kortik", kao i raketni sustav "Udav-1M", namijenjen borbi protiv neprijateljskih podmornica i torpeda, sa 60 raketa. Ovo respektabilno naoružanje ne dopušta neprijatelju da se uopće i približi nosaču zrakoplova.

Ovaj brod je 2016. sudjelovao u ruskoj protuterorističkoj operaciji u Siriji.

Teška nuklearna raketna krstarica "Admiral Nahimov"

Ova impozantan ratni brod spušten je u vodu 1986. godine, a do 1992. godine se zvao "Kalinjin", kada je preimenovan u svoje današnje ime - "Admiral Nahimov". Njegova dužina iznosi 251 metara, a širina 28,5 metara.

U periodu od 1980. di 1998. godine u sastav sovjetske, a potom i ruske vojno-morske flote, ušle su ukupno četiri teške nuklearne raketne krstarice projekta 1144 "Orlan". Prvo je u operativnu funckiju ušao "Kirov (1980. godine), a potom "Admiral Lazarev", "Admiral Nahimov" ("Kalinjin"), dok je posljednji iz ove serije "Petar Veliki" ušao u pomorske jedinice u proljeće 1998. godine.

U sovjetskoj vojno-morskoj floti brodovi projekta 1144 Orlan (u tu skupinu pripada i "Admiral Nahimov") bili su udarni brodovi takozvane ''grupe površinskih brodova'', koja u mirno vrijeme promatra aktivnosti mornarica iz država NATO-a, a posebno američke mornarice. U slučaju početka rata takve grupe su trebale nanijeti iznenadni i devastirajući udar po neprijateljskim snagama sastavljenim od površinskih borbenih brodova.

Impresivne dimenzije, snažna zaštita, kao i vrlo dobro izbalansirano udarno i obrambeno naoružanje, dali su Amerikancima povoda da ove brodove nazovu "atomskim borbenim krstaricama s raketnim naoružanjem" (BCGN - Battlecruiser Carrying Guided Missiles, Nuclear-Powered) ili samo "raketnim borbenim brodovima".

Teška nuklearna raketna krstarica "Petar Veliki"

Dimenzije najvećeg ratnog broda na svijetu zaista su impozantne: puni deplasman iznosi 25 000 tona, brod je dugačak 251 metara, a visok 59 metara - kao neboder od 20 katova! Energija koju zajedno stvaraju dva nuklearna reaktora bila bi dovoljna za cijeli jedan grad od 200 000 stanovnika. "Petar Veliki" bez punjenja gorivom može 50 puta obići planet. Duljina svih hodnika na brodu iznosi preko 20 km. Brod razvija maksimalnu brzinu od 32 čvora.

Za 2019. i 2020. godinu planirana je obimna modernizacija "Petra Velikog" i zamjena njegovog udarnog naoružanja. Krstarica će dobiti nove univerzalne lansere za krstareće rakete "Kalibr", "Oniks" i hiperzvučni "Cirkon".

Raketna fregata "Admiral Gorškov"

Brodovi projekta 22350 imaju deplasman do 5400 tona i mogu dosegnuti brzinu i do 30 čvorova. Opremljeni su raketnim sustavima "Oniks" i "Kalibr" (do 16 raketa), kao i protuzračnim raketnim sustavima velikog dometa "Poliment-Redut". Do 2025. godine ruska ratna mornarica planira u operativnu funkciju staviti ukupno šest raketnih fregata projekta 22350.

Trenutno se dvije ove fregate ( "Admiral Gorškov" i "Admiral Kasatanovo") nalaze u fazi pripreme za posljednju fazu ispitivanja prije uvođenja u naoružanje, dok se do 2025. godine očekuje usvajanje još četiri ova broda.

Mali raketni brod "Samum"

Mali raketni brod klase "Sivuč". Ima dvije pogonske plinske turbine koje generiraju ukupnu snagu koja je veća od 70 tisuća konjskih snaga, što mu omogućuje da razvije brzinu do 55 čvorova (102 km/h) pri visini vala od 2 metra, i preko 40 čvorova, kada su valovi viši od 3,5 metara.

Mali raketni brod "Samum" je namijenjen uništavanju brzih površinskih plovila koji se nalaze u sastavu borbene eskadre, kao što su izviđački brodovi, ali i oni koji osiguravaju obranu prilikom iskrcavanja mornaričke pješadije iz pomorsko-desantnih brodova. Efikasan je u izvršavanju različitih zadataka na morima (naoružan je s osam protbroduskih raketa 3M80 "Moskito"), ali je relativno "mršav" kada je u pitanju obrana od zrakoplovnih napada, jer je ograničen artiljerijskim PA naoružanjem kojeg čine dva šestocijevna 30-mm rotacijska topa AK-630 i raketni sustav kratkog dometa M-4 "Osa-M".

Gardijska raketna krstarica "Moskva"

Ovo je prvi brod projekta 1164 "Atlant" - koji predstavlja klasu raketnih krstarica ratne mornarice SSSR-a/Rusije. Porinut je u more 1982. godine na doku brodogradilišta u Nikolajevu, a prvotno je nosio ime "Slava".

Na Zapadu raketne krstarice projekta 1164 zovu "ubojice nosača zrakoplova", najvjerojatnije zbog šesnaest protubrodskih raketa P-500 "Bazalt" (po NATO klasifikaciji SS-N-12 Sandbox) smještenih na palubi broda. Ove rakete su mogle pogoditi cilj na udaljenosti i do 550 km, a njihova probojno-rušeća bojeva glava težine 1000 kg mogla je potopiti brodove dimenzija nosača zrakoplova. Za ovaj brod je razvijena i modernija verzija ove rakete koja nosi ime P-1000 "Vulkan" (SS-N-12 Mod 2 Sandbox), kod koje je za razliku od rakete P-500 bojeva glava nešto umanjena (maks. 500 kg) , ali je zato operativni domet znatno uvećan (700-1000 km). I jedna i druga verzija rakete su osposobljene nositi i nuklearne bojeve glave ekvivalenta eksplozija i do 350 kt TNT-a.

Na krmi broda smještena je paluba za polijetanje i slijetanje višenamjenskog helikoptera Ka-27, namijenjenog za transport i protupodmorničko djelovanje.

Nuklearna napadna podmornica "Severodvinsk"

Nuklearna napadna podmornica četvrte generacije "Severodvinsk" predstavlja za sada jedinu operativnu podmornicu klase 885 "Jasen". Njezina izgradnja je započela 1993. u brodogradilištu Sevmaš i trajala je do sredine 2010 .godine kada je spuštena u vodu. U operativnoj uporabi se nalazi od 2014. godine, u sastavu Sjeverne flote.

Podmornica je naoružana s deset torpednih aparata kalibra 533 mm i lanserima za krstareće rakete "Kalibr" i "Oniks", u konfiguraciji 8x4 (do 32 KR). Krstareće rakete 3M14 "Kalibr" spadaju u univerzalno oružje koje se može primijeniti protiv kopnenih, ali i pomorskih objekata poput površinskih brodova. Njihov domet je dosta diskutabilan i po raznim izvorima se kreće u rasponu od 1500 do 2600 km, kada je u pitanju verzija rakete koja napada kopnene ciljeve. Morska verzija rakete klase more-more, ima nešto manji domet i on se kreće u rasponu od 440-660km.

"Severodvinsk" je poseban po tome što torpedni aparati nisu smješteni na pramcu, nego iza središnje komore, tako da je na pramcu oslobođeno mjesto za veliku hidroakustičnu antenu "Irtiš-Amfora".

Dizel-električna napadna podmornica B-271 "Kolpino"

Predstavlja šestu po redu dizel-električnu podmornicu klase 636.3 "Varšavjanka", koja se od 2016. godine nalazi u sastav Crnomorske flote, točnije njezine 4. samostalne podmorničke brigade. U sastavu ove flote nalazi se još pet operativnih podmornica iste klase: B-261 "Novorosijsk", B-237 "Rostov-na-Donu", B-262 "Stari Oskol", B-265 "Krasnodar" i B-268 "Veliki Novgorod".

Ove podmornice su opremljene najnovijim krstarećim raketama 3M14 "Kalibar" dometa 1500+ km, a koje su smještene u četiri lansirne jedinice. Sposobna je otkriti ciljeve na udaljenostima koje su 3 do 4 puta veće od dometa radarskih sustava potencijalnog protivnika.

U Sjevernoatlantskom savezu ona je dobila naziv "Crna rupa" zbog njezinih izuzetnih tehničko-taktičkih sposobnosti koji uključuju plovidbu na velikim dubinama, što uzrokuje vrlo složeno detektiranje njezinog prisustva.

Dizel-električna napadna podmornica "Rostov na Donu"

Predstavlja drugu po redu dizel-električnu podmornicu klase 636.3 "Varšavjanka", koja se od 2016. godine nalazi u sastavu Crnomorske flote, točnije njezine 4. samostalne podmorničke brigade.

Podmornice moderniziranog projekta 636.3 opremljene su novim napadno-navigacijskim uređajima i najnovijim automatiziranim informacijsko-upravljačkim sustavom. Zajedno sa snažnim torpedno-raketnim naoružanjem (krstareće rakete Kalibar), "Varšavljanka" je postala još opasnije oružje.

Dizel-električna podmornica B-237 "Rostov-na-Donu" imala je i svoje vatreno krštenje u Siriji kada je 8. prosinca 2015. godine iz akvatorija Sredozemnog mora lansirala krstareće rakete "Kalibr" na pozicije tzv. Islamske Države u rajonu sirijskog grada Rake.

Desantna lebdjelica 12322 "Zubr"

Spada u najveće "lebdeće" desantne brodove na svijetu. Njihov kapacitet doseže i do 150 tona korisnog tereta, od čega to mogu biti tri osnovna borbena tenka ili 1o oklopnih borbenih transportera ukupne mase 130 tona sa 140 vojnika u sklopu desantnih snaga. Kada se prevozi isključivo mornarička pješadija, ovaj "lebdeći" brod može prevesti cijeli jedan bataljun vojske (i do 500 vojnika s naoružanjem i osobnom opremom).

Pogone ga motori koji sumarno daju snagu od 50 000 konja, što omogućuje ovom brodu da s punim kapacitetom plovi brzinom i do 60 čvorova (oko 115 km/h) na daljinu i do 300 nautičkih milja.

Od naoružanja se tu nalaze dva višecijevna lansera raketa A-22 "Ogonj" s raketama kalibra 140 mm. U jednom VLR-u se nalaze 22 rakete, koje uglavnom služe za neposrednu podršku desantnoj skupini koja se iskrcava na tlo. Maksimalni domet ovih raketa je oko 4,5 km, a ukupan borbeni komplet ovih raketa je do 130 projektila po jednom brodu. Tu se nalaze i dva modula s šestocijevnim automatskim topovima Ak-630, s ukupno 3000 granata, kao i osam lakih prijenosnih raketnih sustava "Igla" koji služe za neposrednu obranu broda od napada iz zraka.

Desantno juršini čamac BK-10

Desantno-jurišni čamac BK-10 je projekt koncerna Kalašnjikov. Spada u višenamjensko plovilo čija oprema može varirati ovisno o konkretnim zahtjevima naručitelja i trenutnoj taktičkoj situaciji. Konkretno, na desantno-jurišnim čamcima BK-10 predviđeno je razmještanje promatračkih bespilotnih letjelica i različitog suvremenog oružja, uključujući i naoružanje na daljinsko upravljanje. Ovi čamci zahvaljujući snažnoj pogonskoj grup koja je sastavljena od dva motora MECURY Verado 300, pojedinačne snage 300 Ks, mogu razvijati brzinu i do 40 čvorova, dok je maksimalna duljina plovidbe ograničena na 400 nautičkih milja. U popisu zadataka su im patroliranje, transport desantnih jedinica ili izviđačkih skupina, artiljerijska podrška te izvođenje diverzantskih i protudiverzantskih operacija.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više