Top 5 primjera ruskog oružja s egzotičnim izgledom

Izvor: Ria Novosti

Izvor: Ria Novosti

Vojna tehnika trebala bi samo svojim izgledom ulijevati strah i trepet kod potencijalnog neprijatelja. No osim tih osjećaja izaziva i čitavu buru emocija: oduševljenost konstruktorskim rješenjima, ponos za svoju državu, a ponekad radoznalost i čuđenje. I to uglavnom zbog svojeg nestandardnog vanjskog izleda. Ruski vjesnik odabrao je rusko oružje s najegzotičnijim izgledom.

Vihor na zračnom jastuku: desantni kuter Zubr (rus. bizon) 

Kad je u pokretu gotovo da ga se ne vidi. Stvara se utisak da prema obali ide stub morskih kapljica. Ali s užasavajućom bukom najveći i najbrži desantni brod na svijetu nezgrapno izlazi na obalu. I tad je moguće vidjeti njegova četiri ogromna zračna propelera na krmi u prstenastim spojlerima i fleksibilnu ''haljinu'' koja i čini zračni jaskuk. Zahvaljući njoj kuter ''lebdi'' nad vodom.

„Zubr“ na plaži u okolini Kalinjingrada. Izvor: Youtube

Zubr može prevoziti tešku tehniku, desantne grupe i iskrcavati ih na divlju obalu. A osim toga, to je pravi brod-terensko vozilo. Ne samo da ide po vodi, nego i po kopnu i ledu, savlađujući prepreke do pola metra.

Osim Rusije, Grčka isto ima Zubr u svojem naoružanju.

 

Morski Robocop: Protuzračni artiljerijski raketni uređaj Palma 


Fotografija iz slobodnih izvora

Prvo što ti pada na pamet kad vidiš Palmu je njegova začuđujuća sličnost sa čovjekom: eno glave s očima i ustima, a eno i ruku. ''Glava'' su pritom optičko-elektronički sistemi za nišanjenje automata koji se nalaze u ''loptici'' nad uređajem, a usta i oči su televizijski i infracrveni kanali te laserski daljinomjer. ''Ruke'' su brzometni topovi i uređaji za upravljanje raketa.

''Čovječuljak'' stoji na straži, čuva brodove te gađa protubrodske rakete, ako sam brod nema mogućnost da drži veliki protuzračni raketni sistem.

Palme stoje na fregatama Gepard, koje su konstruirane za Vojno-morske snage Vijetnama, te na ruskoj fregati Admiral Gorškov, koja će ući ove godine u stroj.


Preteča zrakoplova pete generacije: Su-47 Berkut 


Izvor: Ria Novosti

Berkut ti se čini kao obični ratni zrakoplova dok ne pogledaš njegova krila. Imaš osjećaj da su konstruktori nešto pobrkali, pa su ih napravili pod nepravilnim kutem. No to ''nepravilno'' krilo obrnutog oblika strijele i jest glavna prednost Berkuta. Uzlijećući s kratkog nosača aviona, taj zrakoplov odmah dostiže veliku brzinu i prelazi u horizontalni let, ne riskirajući da će pasti u vodu. Zrakoplov može manevrirati na malenim brzinama i čak dinamički kočiti. Pritom leti repom prema naprijed.

Su-47 može se nazvati praocem zrakoplova pete generacije PAK FA. Budući da je to bio jedini ruski zrakoplov koji ima gabarite lovca, no s opsrkbljenim unutarnjim teretnim dijelom, nosio je tijekom ispitivanja unutar programa PAK FA težinske imitatore najnovijih dirigiranih raketa.

Berkut je konstruiran kao eksperimentalni zrakoplov u jednom jedinom primjerku te nije serijski proizvođen.


Ekranoplan: Leteći broj
 


Izvor: Ria Novosti

Ekranoplan je svojevrsni hibrid broda i zrakoplova, no pritom nije jasno kojih karakteristika ima više – od zrakoplova ili od broda? Uzlijeću i spuštaju se na vodu, letjeti mogu brzinom 500km/h samo na nekoliko metara od površine vode. Dakle, ekranoplani se ne moraju bojati morskih mina ili protivničkih torpeda. Ni neprijateljski radari ne mogu ih vidjeti.

Uspješni start Angare poklonio Rusiji svemirsku neovisnost
Prvi nosač, koji je Rusija u novijoj povijesti sama razradila ''u režimu predviđenom budžetom'', uspješno je lansirana. Kakve mogućnosti u ruskom svemirskim sektoru otvara novi ekološki čisti nosač i može li se govoriti o njegovoj komercijalnoj primjeni u budućnosti?

U SSSR-u razradili su dva tipa ekranoplana: Orlenok i Lunj. Potonji je mogao nositi protubrodske rakete Moskit i bio vrlo jako oružje. Čak su ga prozvali ''ubojicom avionosača''. Lunj je proizveden u jednom primjerku, i nakon što je umro konstruktor Rostislav Alekseev prekinuta je razrada tog modela.

Orlenok je bio manje veličine i konstruiran je kao sredstvo za prebacivanje desantne vojske. Unutar Orlenoka može se prevoziti 200 morskih pješaka i dva tenka.

SSSR je planirao proizvesti 120 vozila, no na kraju je Orlenok imao tužnu sudbinu: zbog odsustva financijskih sredstava projekt je zamrznut. A s raspadom SSSR-a njihova razrada i proizvodnja je konačno obustavljena.


Gotovo konvertoplan: Helikopter Mi-12


Izvor: ITAR-TASS

Za razliku od američkog Osprey V-22, Mi-12, najveći helikopter na svijetu, nema okretne elipse, iako je napravljen po poprečnoj shemi koja se, zbog svoje složenosti, jako rijetko konstruira kod helikoptera. No nemoguće je pri običnoj shemi konstruirati helikopter velike nosivosti, pa je taj div zamišljen kao mašina koja može prevoziti nerastavljive terete teže od 30 tona kao što su, recimo, balističke rakete.

Osim neobične sheme elipsa, velika prednost Mi-12 su njegova krila. Takva konstrukcijska odluka povećala je sposobnost manevriranja i potisak. 

Helikopter je oborio rekord nosivosti 1969. Podigao je teret težine 40,2 tone na visinu od 2 250 metara. Taj rekord još uvijek nije srušen.

Bez obzira na sva postignuća i vrlo visoke ocjene, helikopter nije ušao u serijsku proizvodnju. Vojnici su odustali od Mi-12, a za civilne letove takvi helikopteri nisu bili jako potrebni.