Modernizacija Crnomorske flote dovodi zapadne stratege do ludila

Vitalij Ankov/Sputnik
Bez obzira na snažnu gospodarsku blokadu s kojom se suočava Rusija, izgleda da ona nema nikakvog efekta u cilju radikalnog sprječavanja obnavljanja njezine vojne moći. Zapadni stratezi su naprosto šokirani činjenicom da Rusija unatoč ekonomskoj blokadi izvodi vrlo kompleksne i skupe vojne operacije izvan svojih granica, dok istovremeno nezaustavljivo gradi svoje obrambene vojne kapacitete koji se u tehnološkom smislu nalaze ispred svog vremena.

Kako je primijetio američki internetski portal The National Interest, a prenosi RG, ruska Crnomorska flota je od 2010. godine pretrpjela značajna poboljšanja. Bez obzira na njezine brodove koji po svojim dimenzijama i deplasmanu spadaju u manja plovna borbena sredstva, kao i na njihovu ukupnu količinu, ova flota je prisutna u akvatoriju Sredozmenog mora, posebice oko Sueskog kanala i Giblartarskog tjesnaca, što je u potpunom neskladu sa strateškom doktrinom Zapada u cilju hermetičkog opkoljavanja Rusije, i što s njihove točke gledanja to predstavlja apsolutno neprihvatljivu činjenicu! Još posebno ako se zna da novo raketno naoružanje omogućuje brodovima Crnomorske flote da napadnu i unište veliki broj različitih ciljeva bez da napuštaju svoje teritorijalne vode.

Jedan od od njezinih najopasnijih aduta predstavlja projekt 11356 "Burevestnik" (Kodifikacija NATO-a Krivak V). Državni program naoružanja, koji je oročen na 2020. godinu, predviđa isporuku šest velikih patrolnih brodova projekta 11356M, od kojih su tri već u borbenom stroju:

  1. Admiral Grigorovič
  2. Admiral Essen i
  3. Admiral Makarov

Glavna karakteristika ovih brodova je sposobnost udara po neprijateljskim ciljevima koji se nalaze na velikim udaljenostima - krstareće rakete "Kalibr" (1-2 modula s 8/16 raketa) i protubrodske supersonične rakete tipa "Oniks" (8). Pored udarnog oružja, "Burevestnik" je opremljen i suvremenim protuzrakoplovnim kompleksom "Štilj-1" koji čuva brod od svih vrsta zračnog oružja u promjeru do 50 km. U osnovi ovog kompleksa se nalazi modernizirana raketa 9M317 ZRK "Buk" koja se ispaljuje iz raketnih modula koji su okomito uklopljeni u trup broda. Raketa se ne ispaljuje s nosača, kao što je to slučaj s kopnenom verzijom raketnog kompleksa "Buk", već se okomito katapultira iz spremnika poslije čega se pali raketni motor (sličan princip lansiranja imamo kod raketnih sustava S-300, S-400, "Tor"). Ovim rješenjem se dobila mogućnost da kompleks djeluje u krugu od 360 stupnjeva oko broda, ali i da se poveća broj raketa u borbenim spremnicima (36). Bez obzira na raskid vojno-tehničke suradnje s ukrajinskim poduzećima koji se bave proizvodnjom dizel-električnih plinskih turbina koje pogone ove brodove, ruska vojna industrija se prilagodila novonastalim okolnostima i počela samostalno proizvoditi ove moćne agregate koji generiraju snagu od nekoliko desetaka tisuća konjskih snaga. U skladu s time, nova grupa brodova projekta 11356M koja u narednih nekoliko godina treba ući u sastav CF (brodovi Admiral Butakov, Admiral Istomin i Admiral Kornikov) bit će opremljena ruskim motorima koje će proizvoditi ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju plinsko-trubinskih pogonskih agregata ODK-Saturn.

Paralelno s velikim patrolnim brodovima klase 11356M, zapovjedništvo Ratne mornarice će naglasak staviti i na masovnu proizvodnju malih raketnih brodova projekta 22800 "Karakurt", kao i patrolnih čamaca projekta 22160. Zajedno s njima će u redove Crnomorske flote ući i grupa malih raketnih brodova projekta 21631 "Bujan-M", čime će ova flota u svom sastavu imati jednu izuzetno snažnu i mobilnu grupu brodova. Naime, svi ovi pobrojani brodovi, uključujući tu i velike patrolne brodove projekta 11356M, imat će u svom naoružanju krstareće rakete "Kalibr", koje su u posljednje vrijeme pokazale zavidnu učinkovitost u borbi protiv terorizma u Siriji. Pored snažnog raketnog naoružanja, svi ovi brodovi su konstruirani na temelju sheme koja smanjuje radarsku reflektivnost-steltnost, što ih čini posebno opasnim. Konačno, u redove Crnomorske flote su ušle i nove dizel-električne podmornice projekta 636.3 "Varšavjanka". Ukupno je do sada isporučeno 6 ovih podmornica (2014. - 2016.), a njihove baze se nalaze u Novorosijsku i Sevastopolju. Zadnja iz ove serije, podmornica "Kolpipo", u sastav Crnomorske flote ušla je 24. studenog 2016. godine. Glavna karakteristika ove podmornice je mogućnost preciznog udara po kopnenim i pomorskim ciljevima s velike udaljenosti (naoružana je krstarećim raketama "Kalibr" dometa 2000 - 2500 km). To je demonstrirano u ruskoj operaciji protiv terorista u Siriji, kada je podmornica "Rostov-na-Donu" iz voda Sredozemnog mora ispalila grupu krstarećih raketa "Kalibr" i uništila visoko-prioritetne ciljeve na kojima su se nalazili ekstremisti iz tzv. Islamske Države. Zbog svojih sjajnih taktičkih karakteristika, kao što je sposobnost neprimjetnog kretanja u zonama gdje se nalaze suvremeni površinski brodovi, ova podmornica se među pomorcima NATO-a neslužbeno naziva "Crna rupa".

Za razliku od ostalih strateških vojno-pomorskih pravaca, ruske pomorske snage u akvatoriju Crnog mora imaju daleko složeniji zadatak. One moraju rješavati zadatke koji se tiču:

  1. Zatvaranje pravaca koji iz teritorijalnih voda Ukrajine, Rumunjske, Bugarske izlaze u bazen Crnog i Azovskog mora, koji mogu biti meta pomorskih diverzanata, a koji će u svojim eventualnim operacijama upotrijebiti brza površinska sredstva ili džepne mini-podmornice
  2. Praćenje aktivnosti NATO-flotile koja je sa svojim borbenim efektivima prisutna na ovom prostoru
  3. Osiguravanje ruske vojno-pomorske operativne grupe koja se nalazi u istočnom Mediteranu, kao i dovršetak izgradnje pomorske baze u gradu Tartusu, koja bi uskoro mogla postati jedna od isturenih baza Crnomorske flote.

Pročitajte i: Zašto Rusija naoružava svoj novi "znanstveni" brod krstarećim raketama "Kalibar"?

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće