Predstavnici vodećih sveučilišta, inovacijskog biznisa, kao i državnih i nedržavnih instituta za razvoj donijeli su ovu odluku nakon dugog razmatranja. Govorilo se o stvaranju žiroskopskog robota-mlinca za rad na Mjesecu, o razvoju učinkovitih metoda za eksploataciju vode iz mjesečevog tla, kao i o neophodnosti razvoja ruskog zakonodavstva, kako bi se ruskim kompanijama omogućilo da na Zemljinom satelitu vrše iskopavanja ruda.
Prema procjeni međunarodnih stručnjaka, osvajanje svemirske sirovinske baze može povećati opseg međunarodnog tržišta u sferi svemirskih radova i usluga na tri trilijuna dolara. Osim toga, korištenje svemirskih sirovina i proizvoda njihove prerade neposredno na orbitama ili prirodnim svemirskim objektima suštinski će promijeniti paradigmu svemirske tehnike.
S druge strane, međunarodno zakonodavstvo u sferi korištenja svemirskog prostora danas zabranjuje komercijalno korištenje sirovina iz svemira. Zato znanstveno-tehnička politika Rusije nije podržavala projekte u tom pravcu, pa samim tim praktički ne postoje ni investicije u tu sferu.
Međutim, situacija se vrlo brzo mijenja: SAD i Luksemburg su tijekom posljednje dvije godine jednostrano potpisali dokumente o svemirskoj konkurentnosti koji reguliraju eksploataciju ruda na asteroidima.
Zato su sada ruski znanstvenici i biznismeni potpisali memorandum u čijem tekstu se govori o "neophodnosti, svrhovitosti i pravodobnosti stvaranja potrebnih uvjeta u okviru znanstveno-tehničke politike države za razvoj eksploatacije rudnih bogatstava u svemiru". Između ostalog, naravno, radi se i o stvaranju potrebne zakonske baze, navodi se u priopćenju.
Suvremeno znanstveno-praktično iskustvo ruskih sveučilišta rudarsko-geološkog profila omogućuje da se uspješno adaptiraju tehnologije koje se koriste u tradicionalnoj rudarskoj proizvodnji za uvjete u svemiru.
"Na zapadu su poslije usvajanja novih pravila počele aktivne investicije u svemirsku rudarsku proizvodnju", izjavio je generalni direktor znanstveno-obrazovnog centra "Inovacijske rudarske tehnologije" Znanstveno-istraživačkog instituta "MISiS" Pavel Ananjev. Rusija također treba napraviti svoja pravila koja, s jedne strane, ne bi kršila postojeće zabrane na izvoz svemirskih ruda, a s druge bi omogućila našim stručnjacima da razvijaju praktične tehnologije u sferi eksploatacije i orbitalne proizvodnje".
Po mišljenju stručnjaka, s točke gledišta ekonomske isplativosti transporta, s Mjeseca ima smisla nabavljati samo kemijski element helij-3. On je nevjerojatan izvor energije, i 20-30 tona ovog elementa je dovoljno da zadovolji, primjerice, sve energetske potrebe Zemlje za godinu dana.
Sve ostale resurse, kao što su solarna energija, voda, plinovi, konstrukcijski materijali i rijetki elementi, treba koristiti neposredno u svemiru za rad lunarnih baza i orbitalnih laboratorija, smatraju znanstvenici.
Oni su već predstavili niz praktičnih projekata za eksploataciju u uvjetima kosmosa. Između ostalog, na primjer, projekt lakog i kompaktnog robotizovanog mlinca za izvlačenje rijetkih elemenata iz stijena, između ostalog, dijamanata iz kimberlita. Još jedan projekt je Mjesečev robot za eksploataciju regolit i izvlačenje vode iz njega, koji će se kretati po Mjesecu i vršiti probna bušenja.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
