Većina planeta u našem Sunčevom sustavu ostaje nepromijenjena milijunima godina, dok su Saturnovi prstenovi od prašine i leda vrlo nestabilni. Galileo Galilei ih je prvi promatrao 1610. godine, ali mnoga pitanja u vezi s njihovim sastavom i ponašanjem ostaju bez odgovora.
Prsten F, primjerice, može se promijeniti za nekoliko dana ili čak sati. Svemirska sonda jednom je u prstenu F detektirala grude materije koje su zatim iznenada nestale. Rezultati novog istraživanja mogli bi pružiti objašnjenje za ovaj fenomen materije koja se periodično pojavljuje u prstenu F.
Ruski znanstvenici iz Skolkovskog instituta za znanost i tehnologiju (Skolteh), Moskovskog državnog sveučilišta (MGU) i Instituta za numeričku matematiku udružili su s kolegama s britanskog Sveučilišta Leicester i američkog Sveučilišta Boston kako bi pokušali objasniti tajanstveni prsten F.
Istraživači su izabrali matematički model koji je ranije korišten za proučavanje Saturnovih stabilnijih elemenata. Tako su otkrili mehanizam koji bi mogao objasniti formiranje gruda materije u F prstenu. Rezultati studije su objavljeni u znanstvenom časopisu Physical Review Letters.
"Uložili smo skoro tri godine rada u ovaj projekt prije nego što smo predstavili rezultate", kaže Sergej Matvejev, vodeći autor i istraživač Skolteha. "Trebalo nam je mnogo vremena da prođemo kroz sve sumnje i faze provjere."
Procesi agregacije čestica (fuzija) i fragmentacije (raspad) igraju ključnu ulogu u neregularnom ponašanju Saturnovih prstenova. Znanstvenici su utvrdili da ovi procesi vode ka stabilnom ograničavajućem ciklusu, koji je vrlo iznenađujući za model koji se ponaša po zakonu o očuvanju mase, gdje se očekuju stabilna rješenja.
"Nadamo se da ćemo zainteresirati matematičare da za ovaj fenomen izvedu stroge analitičke dokaze", dodaje Matvejev.
Pročitajte i: Tamna strana sovjetske kozmonautike: Dramatične situacije s tragičnim ishodom
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
