Na tom prostoru će biti formiran operativni stožer koji će biti istureno čvorište upravljanja i subordinacije između svih ruskih snaga na tom sektoru. Operativna zona ove jedinice će obuhvaćati Japansko i Ohotsko more, Kurilske otoke, Kamčatku, Čukotku.
Nova jedinica Vojno-zračnih snaga i PZO na Kamčatki će zasigurno postati iznimno važna komponenta jedinstvenog operativno-strateškog sustava za učinkovitu borbu s raketama, avijacijom, ali i pomorskim borbenim sredstvima neprijatelja. Ovo je novinskoj agenciji RIA Novosti rekao iskusni bivši zapovjednik Baltičke flote, admiral Vladimir Valujev.
Pomorske zrakoplovne snage i sredstva protuzračne obrane (PZO) koja se trenutno nalaze u sastavu Tihooceanske (Pacifičke) flote će formiranjem nove jedinice biti objedinjena, a njezin glavni stožer će biti na Kamčatki. Ovo je priopćila i novinska kuća Izvestija. U tekstu se napominje da će stvaranje nove jedinice na Dalekom istoku značajno unaprijediti kontrolu zračne situacije iznad Kamčatke, Čukotke i arktičkog arhipelaga na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku Rusije. Očekuje se da već od 2018. godine svi zračni pravci i koridori biti pokriveni gustom mrežom radarskih postaja i raketnih sustava protuzračne obrane srednjeg i velikog dometa. Novonastala jedinica će imati jasan zadatak. Odbiti svaki oblik iznenadnog udara iz zračnog prostora koji bi došao sa sjeverne i istočne strane. S tim u vidu, zona odgovornosti ove jedinice će obuhvatiti i Sahalin, Kurilske otoke, Japansko i Ohotsko more.
Struktura ove jedinice će se sastojati iz zrakoplovnih borbenih jedinica, zatim jedinica koje su opremljene najsuvremenijim radarskim i protuzračnim borbenim sustavima. Njezinu osnovu će činiti mješovita 317. zrakoplovna pukovnija koja je bazirana na aerodromu Elizovo/Kamčatka, kao i glavnina 53. divizije PZO. U sastavu lovačkih eskadrila se nalaze lovci presretači MiG-31/MiG-31BM, koji su idealni borbeni aparati za pokrivanje ovolikog prostora. Ovaj zrakoplov je razvijen 70-ih godina prošlog stoljeća, s ciljem da zamijeni dotadašnji lovac-presretač MiG-25. Osnovna zamisao je bila konstruiranje letjelice koja će osim brzine i dostizanja velike visine leta imati i zadovoljavajuće manevarske karakteristike, kao i unaprijeđeni radar. Također, planirano je dodavanje još jednog člana posade (operatera za navigaciju i upravljanje avionom), radi manjeg opterećenja pilota. Da bi se riješili problemi vezani za poboljšanu manevarbilnost i samu nosivost zrakoplova, na novi Mig-31 su u znatno većoj mjeri primijenjeni materijali na bazi titana i posebno aluminijskih legura. Većom primjenom ovih materijala dobila se čvršća, ali i lakša letjelica, koja je omogućavala veći operativni doseg zrakoplova koji je neophodan u zadacima koji su specifični za lovca-presretača. Poboljšana je i pogonska grupa zrakoplova koja se sastojala od dvoprotočnih turbomlaznih motora D-30F6, koji su omogućavali da se zrakoplov težine gotovo 40 tona dovede do granica hiperzvučne brzine (maksimalna brzina zrakoplova MiG-31 iznosi 3000 km/h).
Međutim, možda i najveći pomak je dostignut integracijom novog radara. Naime, MiG-31 je prvi lovački zrakoplov u svijetu koji je opremljen radarom s faznom antenskom rešetkom mod. RP-31 N007 "Zaslon". Njegove tehničke mogućnosti su za to vrijeme bile impresivne i ovaj zrakoplov jednostavno nije imao dostojnog rivala na planetarnom nivou kada je u pitanju njegov maksimalni domet i broj zahvaćenih ciljeva. On je mogao uočiti mete veličine bombardera na daljinama i preko 200 km (lovca>120 km), istvoremeno prateći do 10 ciljeva, od čega je mogao jednovremeno gađati 4 najopasnija cilja. Za njega su posebno razvijene i rakete zrak-zrak velikog dometa R-33, koje su mogle ispratiti mogućnosti ovog radara i pogoditi cilj na daljini i do 160 km. U sklopu modernizacije ovog zrakoplova razvijena je verzija MiG-31BM. Najvažnija točka u paketu BM jest integracija moderniziranog radara "Zaslon-M" koji može dobaciti na daljinu i do 320 km. To je za čitavih 120 km više u odnosu na bazičnu verziju ovog radara. Također, ovaj radar sada može otkriti metu veličine lovca na daljinama 150, 200, pa i više km. Novi radarsko-elektronički sustav omogućuje jednovremeno praćenje do 24 cilja, od čega računalo ili operater bira skupinu najopasnijih ciljeva i navodi vatru na njih. Jedan MiG-31BM sada može umjesto 4 istovremeno gađati i do 8 različitih ciljeva. Za ovaj zrakoplov je razvijena i rakete velikog dometa R-37 koja ima operativan domet od čak 300+ km. Ova raketa nema apsolutno nikavu konkurenciju u svijetu (američka raketa z-z s najvećim dosegom AIM-47 "Falcon" ima maksimalni domet od 210 km). S ovakvim naoružanjem MiG-31BM može presretati balističke i krstareće rakete, a također i uništavati neprijateljske satelite koji operiraju u bližoj zemljinoj orbiti (projekt protusatelitske rakete s kinetičkom bojevom glavom 79M6 "Kontakt"). Borbena patrola sastavljena od 4 zrakoplova MiG-31BM (vidi sliku) može pokrivati prostor od oko 380 000 km2. Pretpostavlja se da se u redovima ruske vojske nalazi više od 100 moderniziranih zrakoplova MiG-31BM.
U sastavu ove avio-pukovnije se nalazi eskadrila s vrlo sofisticiranim zrakoplovima Il-38N "Novella" koji su specijalizirani za otkrivanje neprijateljskih podmornica. Il-38 je vojna varijanta putničkog zrakoplova Il-18, koji je svoj prvi let izvršio još daleke 1961. On je tada bio opremljen nišansko-navigacijskim sustavom "Berkut". Glavni zadatak zrakoplova Il-38 je patroliranje iznad teritorijalnih voda, duž ruskog priobalja, u potrazi za protivničkim podmornicama. Prema ideji projektanata, ovaj zrakoplov je imao sposobnost otkriti neprijateljski podvodni cilj i uništiti ga uporabom torpednog naoružanja. Međutim, još tada su uočeni ozbiljni nedostaci kod nišansko-navigacijskog sustava "Berkut", koji je bio osposobljen samo za potragu za podmornicama. Američki ekvivalent R-3S Orion se mogao suprotstaviti i podmornicama i površinskim brodovima, kao i vritši patroliranje i radio-izviđanje na oceanu. Morala su proći desetljeća da bi se došlo do ozbiljnog paketa modernizacije za ovaj zrakoplov. I, konačno, početkom novog stoljeća predstavljena je duboko modernizirana verzija zrakoplova Il-38N "Novella", koja je poslije kompleksnih tehničkih ispitivanja ušla u naoružanje ruske vojske (od 2005. godine). Ona se sastoji od integracije potpuno novog napadno-navigacijskog sustava "Novella". Po riječima konstruktora, sustav "Novella" je u stanju otkriti zračne ciljeve na udaljenosti do 90 km, a nadvodne do 320 km. Pri tome sustav istodobno prati 32 cilja koja se nalaze iznad i ispod vode. Koristi se za vršenje radarskog monitoringa u tri zone (podvodnoj, površinskoj i zračnoj), kao i za usmjeravanje osobnog naoružanja, ali i ostalih zrakoplovno-pomorskih snaga na cilj. Sustav objedinjuje digitalno računalo s punktovima upravljanja za dva operatera. Punktovi su opremljeni LCD indikatorima, a punkt zapovjednika je opskrbljen velikim monitorom. Jedan modernizirani zrakoplov može obavljati zadatke na površini koja je četverostruko veća od prethodnog operativnog radijusa koji je pokrivao zrakoplov Il-38. Zahvaljujući iznimnoj ekonomici leta, ovaj zrakoplov omogućuje izvršavanje zadataka u bližoj i daljoj pomorskoj zoni. Može ponijeti i do 8500 kg ubojnog tereta koji se uglavnom sastoji od specijalnog protupodmorničkog oružja kakva su npr. slobodnopadajuća samonavođena torpeda i torpeda-rakete, hidro-akustični plutajući sonari za detekciju podmornica, slobodnopadajuće i navođene bombe, morske mine itd.
Konačno, u okviru 53. divizije PZO na širokom prostranstvu priobalja se nalaze divizioni iz sastava 1532. raketne protuzrakoplovne pukovnije, koji su opremljeni raketnim sustavima velikog dometa S-400 "Trijumf".
"Prilikom stvaranja jedne ovakvo moćne operativno-strateške grupacije sve je urađeno u skladu sa zahtjevima tog prostora. Formiran je 'kišobran' koji će učinkovito zaštititi naše borbene sastave na krajnjem sjeveroistoku Rusije, s centrom na Kamčatki. Na tom prostoru će biti formiran operativni stožer koji će biti istureno čvorište upravljanja i subordinacije između svih naših snaga na tom sektoru. Operativna zona ove jedinice će obuhvaćati Japansko i Ohotsko more, Kurilske otoke, Kamčatku, Čukotku...", .. naglašava admiral Valujev.