Maketa autonomnog podvodnog aparata bez posade
SputnikJedan od vodećih znanstvenih centara koji se, između ostalog, bavi i dubinskim aparatima, organizirao je redovnu ekskurziju za novinare po prostorijama centra, prenosi rg.ru. Tom prilikom je priopćeno da je napravljen spomenuti aparat i da je na njega tijekom testiranja izvršen pritisak jednak pritisku na dubini od 14 000 metara. Pomalo je čudno što još uvijek nitko nije obratio pažnju na tu senzaciju. I sami konstruktori se nisu mnogo upuštali u detalje.
Oceanologija se kao velika znanost uspješno razvijala u Sovjetskom Savezu. U novoj Rusiji za nju nije bilo novca, tako da je praktički prestala postojati. Međutim, ruska ratna mornarica je iz objektivnih razloga nastavila s istraživanjima velikih dubina. U jednoj redovnoj ekspediciji sonari istraživačkog broda su detektirali izuzetno veliku dubinu. Treba odati priznanje ruskim vojnim stručnjacima što nisu "rastrubili" svoje veliko otkriće. Uostalom, mogla je to biti i greška u mjerenju.
Donesena je odluka da se napravi aparat bez posade za spuštanje na veliku dubinu, koji može izdržati pritisak daleko veći od onog u Marijanskoj brazdi. Aparat je već spreman za prvu misiju. Ako se potvrdi detektirana dubina, bit će to velika svjetska senzacija. A ako se ne potvrdi, onda će ovaj aparat biti od velike koristi u Marijanskoj brazdi, koji će proučiti uzduž i poprijeko. Konstruktori tvrde da ovaj aparat nije jako teško usavršiti tako da može imati i posadu. To će biti uspjeh koji se može usporediti s pilotiranim letovima u daleki svemir.
Zanimljiva je povijest potrage za nadubljim mjestom na Zemlji. Engleski mornari su 1875. godine pomoću obične sonde na području Marijanske brazde u Tihom oceanu izmjerili dubinu od 8367 metara. Ruski istraživači su pronašli rov dublji od 11 000 metara, da bi prije 60 godina (1957.), za vrijeme 25. plovidbe sovjetskog znanstveno-istraživačkog broda "Vitez", bila detektirana najveća dubina od 11 022 metra. Čudno je što se nitko nije sjetio ovog jubilarnog datuma epohalnog otkrića ruskih oceanologa.
Kasnija istraživanja stranih oceanologa su precizirala da je to zapravo dubina od 10 994 metra, ali se ipak svi slažu da su u tim mjerenjima moguća odstupanja do 50 metara. Sada se može očekivati nova znanstvena senzacija. Uzgred, na dubini od 14 kilometara pritisak je gotovo 1400 puta veći od običnog atmosferskog tlaka. Materijal napravljen po ruskoj tehnologiji može izdržati to opterećenje.
Podsjećamo da su se prvi ljudi spustili na dno Marijanske brazde 23. siječnja 1960. godine. Bili su to poručnik ratne mornarice SAD-a Don Walsh i švicarski oceanolog Jacques Piccard. Oni su se u batiskafu "Trieste" spustili na dubinu od 10 918 metara.
Filmski redatelj James Cameron je 26. ožujka 2012. godine financirao i organizirao spuštanje na najveću dubinu i tako postao treći čovjek u povijesti koji se spustio u Marijansku brazdu i prvi koji je to učinio kao jedini član posade.
Iako se radi o puno manjim dubinama, pročitajte i kako su ruski znanstvenici naučili pse da dišu pod vodom!
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu