Znanstvenici pronašli vezu između dugih nosova i hladne klime

9. svibnja 2017. Aram Ter-Gazarjan
Istraživanje ruskih znanstvenika ukazuje na povezanost između osobitosti strukture lica i klimatskih uvjeta. Međutim, detektiranje razlika između starih Slavena i sadašnjih stanovnika slavenskih zemalja obiluje problemima.
Republic of Sakha
Znanstvenici kažu kako oblik nosa i gornje čeljusti zapravo ovisi o klimatskim uvjetima. / Izvor: Reuters

Ako vam smeta vaš dugački nos, nemojte odmah pohitati na plastičnu operaciju. To je samo evolucija na djelu. Oblik nosa i gornje čeljusti zapravo ovisi o klimatskim uvjetima, tvrde genetičari Ruske akademije znanosti i antropologije na Moskovskom državnom sveučilištu.

Znanstvenici su izmjerili kosti lica više od 500 ljudi iz 22 europske zemlje. Zatim su uspoređivali rezultate s podacima o varijacijama klime i provedenim genetskim istraživanjima. Kad promatramo promjene u obliku lica stanovnika Sibira, Dalekog istoka i Krajnjeg sjevera, rezultat je bio isti kao i kod Europljana.

Rezultati istraživanja mogu se koristiti u medicini i epidemiologiji. Poznavanje etničke sklonosti prema bolestima i izloženosti virusima pomoći će u razvoju lijekova za bolesti uha, grla i nosa. Znanstvenici vjeruju da bi ljudi s određenim oblicima lica i nosa mogli imati vlastite bolesti.

 

Utjecaj vlage

U hladnim dijelovima planeta nos se pokazao duljim, a gornja čeljust je bila nešto veća. Promjene u konstrukciji lica nisu se dogodile odmah. Znanstvenici kažu kako je taj proces trajao više od 1000 godina.

"S fiziološkog gledišta, zrak se mora zagrijati na temperaturu tijela i zasititi vodenom parom kada dođe do pluća, jer će se u protivnom osoba jako razboljeti", objasnio je autor istraživanja Andrej Jevtejev, viši suradnik u Laboratoriju za antropogenezu Moskovskog državnog sveučilišta. "Dišni putevi su zapravo alat za obradu zraka, a konstrukcija bilo kojeg alata ovisi o uvjetima u kojima radi."

Utjecaj nisu imale samo temperature zraka, nego i vlaga. Prilagodba vrlo hladnoj i suhoj sjevernoj azijskoj klimi bila je drugačija od prilagodbe hladnoj i vlažnoj klimi sjeverne i sjeveroistočne Europe.

Ne samo da se kod ljudi koji žive u ekstremno hladnim klimatskim uvjetima, poput Aleuta, Čukča i naroda Sibira i Sjevernog Urala, mijenjao nazalni oblik, već se tijekom tisućljeća promijenila i čitava njihova struktura lica. "Kut inhalacije također utječe na zagrijavanje zraka. Na kraju se, tijekom teške smrzavice, vrh nosa može smrznuti", izjavio je Jevtejev.

 

Zagonetni Slaveni

Pročitajte i:

Prvi kiborzi u Moskvi

Slaveni su jedina etnička skupina u Europi kod koje je bilo iznimno teško odrediti promjene. Naseljavajući različite regije Europe, predali su svoj jezik plemenima koja su živjela na području današnjih slavenskih zemalja. Slijedom toga, potomci ljudi koji nisu imali veze sa Slavenima počeli su se nazivati tim imenom.

Zbog toga su suvremeni Rusi, Poljaci, Česi i ostali narodi iz te skupine dobili značajke koje nisu karakteristične za rane Slavene. Još jedna činjenica koja komplicira istraživanje je ta da drevni Slaveni nisu pokapali svoje mrtve, već su ih palili na pogrebnim lomačama. Zato je praktički nemoguće usporediti promjene koje su se dogodile zbog klime.

"Južni Slaveni imaju mnoge zajedničke značajke s drugim narodima Balkanskog poluotoka i Bliskog istoka", istaknuo je Jevtejev. "Istočni Slaveni slični su ugrofinskim skupinama, što je očito utjecalo na njihov izgled. Zato je prilično teško odrediti kako se izgled slavenskog naroda promijenio pod utjecajem klimatskih uvjeta."

+
Like us on Facebook