Ruski razvojni programeri nisu planirali analizirati inteligenciju vozila bez vozača. "Samo smo htjeli testirati naš sustav C-Pilot", rekao je za RB Jurij Minkin, šef odjela za vozila bez vozača u tvrtki Cognitive Technologies. Međutim, razvojni programeri su u procesu ovih testiranja odlučili usporediti kako umjetna inteligencija percipira situaciju na cesti u usporedbi s ljudskim umom.
Tvrtka je usporedila samo one funkcije koje imaju i ljudi i umjetna inteligencija. Konkurencija umjetnoj inteligenciji su bila sedamnaestorica volontera sa sveučilišta u Moskvi. Testiranja su se odvijala na cestama prijestolnice te su uključivala prometne znakove i pješake. Neka su testiranja izvedena u otežanim uvjetima, poput kiše ili tijekom smračivanja.
"Sudionici su morali navesti sve objekte na cesti, a bilježila se i reakcija AI umjetne inteligencije", objasnio je Minkin. "Osim volontera, u automobilu su bili i vozač i inženjer."
Zasad su isti…
Testovi su pripremljeni tako da broj objekata koje je trebalo detektirati nije premašivao tri odjednom. Ruta je bilo 27, sve su bile gradske ceste, a svaka je sadržavala 30-35 objekata. I ljudi i umjetna inteligencija su morali identificirati objekte tijekom vožnje brzinom od 50-60 km/h.
U dobrim su vremenskim uvjetima rezultati bili gotovo isti kod umjetne inteligencije i ljudi - i UI i ljudi su u više od 99 posto slučajeva bili u stanju identificirati znakove, druge automobile i pješake.
Umjetna inteligencija se iskazala i kada su objekti bili djelomično skriveni. Prednost umjetne inteligencije nije bila u kvaliteti prepoznavanja nego u brzini. Što se tiče prepoznavanja prometnih znakova, umjetna inteligencija je znakove prepoznavala u nekoliko sekundi.
"Odabrali smo rute na kojima su stabla, automobili i druge prepreke djelomično zaklanjali znakove, koji su se mogli vidjeti tek kada bi im se automobil približio", rekao je Minkin. "Ljudi su primijetili znakove malo kasnije od umjetne inteligencije."
Razlika je mala, između pola sekunde i sekundu, a stopa otkrivanja je viša od 99 posto i kod ljudi i kod umjetne inteligencije. Ali razlika postoji, a umjetna inteligencija može brže napredovati.
A što kada pada kiša?
Na kiši je umjetna inteligencija nadmašila ljude te je znakove (98,3 posto) i automobile (98 posto) identificirala bolje od ljudi (97 posto, odnosno 97,5 posto).
Posve razumljivo, u otežanim vremenskim uvjetima ljudi mogu bolje prepoznati druge ljude: stopa otkrivanja je kod ljudske inteligencije iznosila 99,2 posto, dok je kod umjetne inteligencije iznosila 98 posto.
"Ljude je teško detektirati - različitih su oblika", objasnio je Minkin. "Mogu hodati držeći se za ruke ili zagrljeni, mogu nešto nositi. U dobrim je vremenskim uvjetima umjetna inteligencija usporediva s ljudskom, no ljudska se inteligencija u pogoršanim uvjetima pokazala boljom."
Kada se uvjeti mijenjaju - primjerice, kada pada mrak - ljudima je trebalo vremena da se prilagode. Minkin je rekao da su ljudi imali sporije reakcije u gotovo svakom testu, ali da razlika nije bila veća od jedne sekunde.
Tvrtka Cognitive Technologies, međutim, vjeruje da će s razvojem umjetna inteligencija postati moćnija i da će pojuriti naprijed, "baš kao što se dogodilo sa šahom".