"Brzina je već dosta velika - daleko veća od one koju razvijaju tadašnja i sadašnja torpeda. Sasvim je dovoljna, ali će biti još malo veća", rekao je Alijev, a prenosi portal rg.ru.
Modernizacija torpeda "Škval" obuhvaćena je državnim programom naoružavanja za 2018.-2025., priopćio je ranije Boris Obnosov, šef korporacije Taktičeskoe raketnoe vooruženie.
Sustav "Škval" je uveden u eksploataciju 1977. godine. Raketa razvija stabilnu brzinu od 375 km/h zahvaljujući kavitaciji, tj. smanjenom trenju u vodi, budući da glava torpeda pri velikim brzinama stvara mjehuriće vodene pare oko cijele svoje površine. Na taj način torpedo ne "pliva", već "leti", jer je obavijen mjehurom plina, a za pogon koristi podvodni raketni motor na čvrsto hidroreaktivno gorivo. Primjena kavitacije znatno smanjuje mogućnosti manevriranja, a umjesto glave za samonavođenje u nosu rakete se nalazi otvor kroz koji ulazi morska voda (samo taj dio rakete je u dodiru s vodom), neophodna za rad motora. Prvobitno je "Škval" nosio termonuklearnu bojevu glavu snage 150 kilotona, a zatim se pojavila nuklearna varijanta s 210 kg eksploziva.
Prednosti ove superbrze podvodne rakete su očite: projektil koji se kreće tolikom brzinom stići će do svakog broda prije nego što ovaj uspije primijeniti sredstva za samoobranu. Nedostaci "Švala" su mali domet (najviše 13 km), što zajedno s velikom bukom torpeda otkriva podmornicu s koje se on lansira. Pored toga, najveća dubina na kojoj ovaj torpedo funkcionira je 30 metara, tako da ne može uništavati ciljeve na većim dubinama.
"Postoji samo jedan problem: 'Škval' se ne može spuštati na veliku dubinu. Sada je njegova maksimalna dubina 20-25 metara. Mi ga trebamo spustiti na veću dubinu - na 100 i više metara", rekao je akademik Alijev, govoreći o zadacima modernizacije.
Uzgred, usporedno s usavršavanjem naprednih sovjetskih projekata vojna znanost radi i na stvaranju minijaturnih torpeda s umjetnom inteligencijom, koja se ne kreću velikom brzinom, ali su potpuno neprimjetna.
"Slikovito govoreći, treba postići da izgleda kao da se brodu ne približava torpedo nego velika riba. Umjetna inteligencija je u ovom slučaju sustav upravljanja koji treba imitirati kretanje obične ribe kako nitko na nju ne bi obratio pažnju", rekao je Alijev.