Mnogi su stava da nema realne prepreke da se vojno-tehnička suradnja zemalja Europe i Rusije nastavi. Ta je tema nikad aktualnija s obzirom da se najveće članice Europske Unije otvoreno protive gospodarskim sankcijama nametnutim Rusiji.
Malo je poznato da Berlin proteklih godina, praktično sve do pogoršanja političkih odnosa Rusije i Zapada 2014. godine, isporučivao snajpersko naoružanje, te bio angažiran u izgradnji školskog centra za borbenu obuku i simulaciju borbi u Mulinu, u Nižegorodskoj oblasti. Centar ima nekoliko terena za uvježbavanje urbanog ratovanje, a proteže se na površini od 500 četvornih kilometara. U ovom ruskom centru vrijednom 140 milijuna dolara može se uvježbavati 30 tisuća vojnika godišnje. Njemačka je poslije velikih pritisaka NATO članica privremeno suspendirala ovaj ugovor.Njemački vojno-industrijski koncern Rheinmetall isporučio je simulatore za vritualno urbano ratovanja, a za realno, terensko vježbanje isporučili su tisuću laserskih ciljnika. Njemačka je srce Europe, njeni lideri uvijek su imali odlične odnose s ruskim vođama, pa se Njemačka često naziva "odvjetnikom Rusije u EU". Školsko-borbeni zrakoplov koji izlazi iz pogona talijanske tvornice "Alenia Aermacchi" koji nosi tipsku oznaku M-346 zapravo je ruski avion koji je talijanski proizvođač razvio zajedno s ruskim zrakoplovnim biroom „Jakovljev“. Gotovo identičan avion danas se u Rusiji proizvodi pod imenom Jak-130 i glavna je osnovna razlika u tome što mu Rusi ugrađuju motore progres AI-222-25 koji doseže brzinu 1 mah, ali ima bolje osobine pri malim brzinama. Uskoro se očekuju prve isporuke od ukupno 60 višenamjenskih vozila Lynx LMV koje je Moskva naručila od talijanskog proizvođača kamiona „Iveco“.
Rusija trenutačno testira talijansko oklopno vozilo na kotačima „Centauro“ i razmatra proizvodnju pod licencom. Kada testiranja budu gotova, Rusija će razmotriti stvaranje "joint venture" za licencnu proizvodnju tenkova u Rusiji. Turska koja ima drugu po veličini vojsku u NATO-u vrlo je blizu sklapnja ugovora o kupnju moćnog ruskog protuzračnog sustava S-400. Rosoboroneksport je pobjedio izraelsku državnu kompaniju Rafael i američku Raytheon na tenderu za isporuku oružanim snagama Turske 80 protutenkovskih raketnih sustava srednjeg dometa Konkurs-M. Zanimljivo kako ni Washington nema ništa protiv ruske tehnike. 2014. godine u cijelosti je izvršen ugovor sklopljen između Rosoboronoexporta i Ministarstva obrane SAD-a o isporuci 63 helikoptera Mi-17V-5 za specijalne snage Afganistanske vojske. Ugovor sa ruskom kompanijom Rosoboronexport uključuje rezervne dijelove, opremu za testiranje i tehničku podršku. Ruska tvornica VSMPO-AVISMA (ruska metalurška kompanija) iz grada Verhnjaja Salda isporučuje preko 40 posto djelova od titana za novu generaciju američkih putničkih zrakoplova, luksuzni Boeing 787 Dreamliner.
Ruski raketni motori su neophodni i za američke letove u orbitu. Raketne motore RD-180(181) od 1990. godine najviše koriste američke rakete tipa Atlas 5 svemirske agencije NASA, pa se u SAD uvoze kao strateški proizvod.
RIA Novosti
Mađarska je ove godine iz Rusije dobila svoja četiri remontirana helikoptera Mi-17. Također, mađarsko ministarstvo obrane prije nekoliko mjeseci je odlučilo u službu vratiti borbene helikoptere Mi-24, pa će vjerovatno i taj posao dobiti Rusija, odnosno Novosibirski remontni zavod. Mnogi tehničko-zrakoplovni zavodi zemalja istočne Europe aktivno surađuju s kolegama iz Rusije po pitanju servisa i remonta helikoptera iz obitelji Mil.
Kolike su hrvatske mogućnosti u vojnoj suradnji sa Rusijom?
Upućeni bez razmišljanja kažu-goleme. Rusija želi sudjelovati u remontu hrvatskih transportnih helikoptera Mi-171. Ruski lovac MiG-29 (njegove unaprijeđene verzije) godinama je kotirao kao favorit u izboru novog borbenog zrakoplova za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Za gospodarsku kompenzaciju u eventualnoj kupnju novih ili polovnih zrakoplova Rusija je nudila brojne poslove od nekoliko stotina milijuna eura za hrvatske proizvođače brodova, vlakova, radioodašiljača, transformatora, te lijekova. Ipak, isključivo zbog političkih razloga ruska ponuda u obnovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva više se ne razmatra. Stručnjaci Ministarstva obrane RH su 2011. godine MiG-29, pored konkurentskog lovca iz Švedske, ocijenili kao naprihvatljivi zrakoplov za Hrvatsko ratno zrakoplovsvo i to zvog više razloga: odličan odnos cijene i kvalitete, brza prilagodba zemaljske infrastrukture, duga tradicija korištenja ruskih aviona jamči brzo postizanje operativnih sposobnosti aviona, te jednostavna ugradnja NATO kompatibilnih uređaja. S obzirom da je pred hrvatskim oružanim snagama projekt nabave protuzračnih sustava, teško da osim ruskih proizvođača ijedan drugi može ponuditi iznimno široku paletu PZO sustava po povoljnim financijskim aranžmanima.
Drugi oko Hrvatske ne čekaju i znaju kako iz vojne suradnje sa Rusijom izvući najbolje za vlastitu vojsku, ali i privredu. Hrvatska za sada nije izvukla značajnije tehnološke benefite zbog članstva u NATO-u, već se zadovoljava „mrvicama“. Ne samo to, Hrvatska se u širenju NATO-a propustila postaviti kao mentor učlanjenja u Savez nekih zemalja iz najbližeg susjedstva i tako pozicionirati sebe kao ozbiljnog regionalnog igrača.
Autor DENIS KRNIĆ dugogodišnji je vojni i brodograđevni komentator iz Splita. Kao novinar intervjuirao je brojne hrvatske, europske i ruske generale, te ministre obrana. Kao novinar posjećivao je vojne baze po Europi i Rusiji među kojima zrakoplovnu bazu „Gromov“ u Žukovskom gdje se vrše ispitivanja ruskih borbenih i civilnih zrakoplova, potom najveću zrakoplovnu bazu NATO-a na Mediteranu "Decimomannu" na Sardiniji, kao i Brunssum u Nizozemskoj gdje se nalazi zapovjedništo NATO-a za sjevernu Europu. Također, napisao je brojne zapažene članke iz područja hrvatske i svjetske brodogradnje, te je izvještavao sa susreta i sajmova hrvatskih i ruskih brodograđevnih tvrtki u Moskvi.