Grupa ruskih entuzijasta i inženjera iz svemirske sfere pokrenula je program prikupljanja sredstava za novu lunarnu misiju. Oni planiraju lansiranje satelita koji će fotografirati mjesto slijetanja svemirskih brodova Apollo. Većina Rusa, naime, još uvijek ne vjeruje da su američki astronauti sletjeli na Mjesec. Organizatori projekta se nadaju da će u tom pogledu odagnati sve sumnje.
Dopisnica RBTH-a posjetila je kozmodrome Bajkonur i Vostočni. Ta dva kozmodroma pružaju mogućnost da se baci pogled u prošlost i budućnost Rusije.Vjerujem – ne vjerujem
Projekt je na internetu objavljen 1. listopada. Do kraja prikupljanja sredstava ostalo je tjedan i pol dana, a inženjeri su već uspjeli sakupiti preko 22 tisuće dolara, gotovo dvostruko više nego što je najavljeno u opisu projekta. Sredstva je doniralo preko 1000 sponzora, a jedan od njih je uplatio čak 8 000 dolara.
Projekt je u Rusiji stekao popularnost zahvaljujući zanimljivom konceptu. Organizatori obećavaju da će javnosti predstaviti snimke lokacije na koju su sletjeli američki astronauti s rezolucijom triput većom od kvalitete snimaka američke svemirske agencije NASA.
„Vode se beskrajne rasprave o tome jesu li Amerikanci zaista bili na Mjesecu, a posebno jesu li na njega sletjele letjelice Apollo”, objašnjava za RBTH organizator projekta, bloger koji piše o svemirskim temama Vitalij Egorov. „Jedini način da se ovo pitanje riješi je otići na Mjesec i provjeriti. Zasad su to učinili samo Amerikanci: fotografirali su lunarne module i mjesta gdje su oni sletjeli, a snimke su predstavili javnosti. Ali ne vjeruju svi u njihovu vjerodostojnost”.
„Kasica” za let u svemir
Vitalij ne sumnja da su Amerikanci bili na Mjesecu. Ali, projekt ima i drugi cilj.
„Želim pokazati da grupa ljudi može realizirati svemirski projekt”, kaže Egorov. „Mladi inženjeri koji danas rade u svemirskoj sferi su nezadovoljni, jer je sve što od njih naručuje ’Roskomos’ namijenjeno za letove oko Zemlje. To traje već desetljećima. U projektiranju svemirskih letjelica narušen je razvojni kontinuitet među generacijama”.
Trenutno u projektu već sudjeluje preko 20 mladih stručnjaka. Ideju su podržali Komisija za borbu protiv pseudoznanosti Ruske akademije znanosti i ruski muzej kozmonautike, koji je inženjerima-entuzijastima stavio na raspolaganje platformu za rasprave. Astronaut iz NASA Michale Lopez Alegria je o ruskom projektu pisao na Twitteru.
Na što će novac biti utrošen?
Stručnjaci Instituta za svemirska istraživanja Ruske akademije znanosti i Ujedinjene raketno-svemirske korporacije zasad se samo dobrodušno osmjehuju kada se spomene ideja mladih stručnjaka. Projekt još uvijek nema ni konkretan predračun. On će biti izrađen u prvoj fazi stvaranja letjelice.
Projekt će, naime, imati 5 faza: izrada plana i proračun putanje leta, nacrt projekta, izgradnja, lansiranje i sam let. Sva sredstva koja su dosad sakupljena, i koja su ništavna u usporedbi sa sumama potrebnim za izgradnju svemirskih brodova, prema planu trebaju biti utrošena na realizaciju prve faze.
Međutim, pošto je najavljena suma već premašena, tim stručnjaka će prije roka moći pristupiti konstruiranju prvih modela satelitskih instrumenata i sustava. Ako sakupljena suma premaši i 24 tisuće dolara, bit će započeto i projektiranje kompjutera za letjelicu.
Posljednja sovjetska misija na Mjesec realizirana je 1976. godine, a 1988. godine posljednji međuplanetarni let „Fobos -2”. Otada je Rusija satelite slala samo u orbitu oko Zemlje. Misije „Mars-96” i „Fobos-grunt” završile su u Tihom oceanu. Lansiranje međuplanetarne stanice za proučavanje Mjeseca „Luna-25”, koje je bilo planirano još za 2012. godinu, nedavno je odloženo do 2019. U međunarodnom programu „Egzomars” Rusija sudjeluje s raketama i instrumentima koje koristi Zapad. Danas ruski znanstveni instrumenti lete oko Marsa i Mjeseca na satelitima strane proizvodnje. Jedan instrument je postavljen i na marsomobil Curiosity.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
