Entuzijasti su pomoću crowdfundinga prikupili oko 7000 dolara i stvorili model satelita.
Press photo"Tijekom jednog predavanja o astronautici prišao mi je student i pitao je li moguće poslati ciglu u svemir. Odgovorio sam mu: "Je, ali nije li bolje poslati nešto značajnije?", govori Aleksandar Šajenko, šef obrazovnog programa Moderne kozmonautike na Državnom sveučilištu inženjerstva u Moskvi (MAMI). Ovako je u jesen 2014. godine započela izgradnja prvog ruskog amaterskog satelita Majak (što znači svjetionik).
U projekt su uključena četiri studenta i jedan student poslijediplomskog studija s Moskovskog državnog tehničkog sveučilišta Bauman (MSTU), četiri inženjera i jedan stručnjak za odnose s javnošću. Dosad su pomoću crowdfundinga prikupili oko 7000 dolara i stvorili model satelita.
Stvoritelji Majaka za vrijeme prezetnacije projekta. Izvor: Press photo
Entuzijasti prema svom modelu planiraju izgraditi pravi satelit i lansirati ga u orbitu 2016. godine. Projekt je nazvan Majak i trebao bi postati zvijezda vodilja za ljubitelje svemirskih istraživanja.
“Još smo ovdje na Zemlji”
Šajenko, koji je na čelu projekta, ranije je radio u raznim svemirskim tvrtkama.
"Čovječanstvo je moglo osvojiti druge planete prije 40 godina, ali još uvijek smo ovdje na Zemlji", kaže on. Prema njegovim riječima, razlog je samo to što svemirske agencije i tvrtke koje razvijaju letjelice ne rade dovoljno i nisu previše zainteresirani za rezultat. Zadatak Majaka je nadvladati ravnodušnost, kaže Šajenko.
Veličina modela je 10x10x34 cm, a teži oko 4 kg.
"Poput dvije cigle", objašnjava Šajenko.
Aleksandar Šajenko
Šajenko je diplomirao na Moskovskom državnom tehničkom sveučilištu Bauman (MSTU) 2005. kao inženjer na području astronautike. Dizajnirao je velike letjelice (antene, solarne panele); radio je na stvaranju rakete Angara-A5; modelirao je let južnokorejske rakete KSLV-1; izračunao je snagu spojlera za Boeing 787 Dreamliner; radio je na stvaranju DX1, drugog najvećeg privatnog svemirskog broda u Rusiji. 2011. godine Šajenko je obranio svoj rad o metodi toplinskog računanja svemirskog teleskopa Millimetron. Predavao je na Bauman MSTU. Trenutno je na čelu obrazovnog programa Moderne kozmonautike na Državnom sveučilištu inženjerstva u Moskvi (MAMI).
"Nakon ulaska u orbitu, satelit se pretvara u piramidu dovoljno veliku da bude jasno vidljiva na nebu zbog reflektiranja sunčeve svjetlosti."
Satelit je spremnik koji sadrži amonijev karbonat, polimerni film, dva plinska generatora i računalo. Amonijev karbonat će se razgraditi prilikom zagrijavanja kako bi se dobili ugljikov dioksid, voda i amonijak.
Nakon polijetanja, plinski generator bi trebao početi puniti plinom okvir piramide po bridovima, pri čemu će dobiti ravni i stabilni oblik. Drugi generator plina služit će za vrtnju satelita, što će ga učiniti vidljivijim noću.
Sljedeća faza
"Provest ćemo stratosferski test modela kasnije ovog mjeseca. To je ono za što smo prikupili novac. Pomoću balona punjenog helijem poslat ćemo svoj model u stratosferu na visinu od 35 km. On će prilikom spuštanja neizbježno biti oštećen, tako da ćemo morati izgraditi još dva uređaja za lansiranje u orbitu, glavni i rezervni”, nastavlja Šajenko.
Testiranje satelita Majak. Izvor: Press photo
Međutim, to je tek početak. Kako bi ostvarili projekt i poslali pravi satelit Majak u orbitu potrebno im je još 262 000 dolara. Sada bi entuzijasti trebali potpisati sporazum o lansiranju s Sveučilištem inženjerstva i tvrtkom Sputniks, koji će staviti satelit na raketu Dnjepar u jesen 2016.
Kako bi prikupili potrebnih 262 000 dolara, entuzijasti planiraju kratkoročnu kampanju u rujnu i listopadu 2015. Osim toga, Šajenko će krajem srpnja krenuti na turneju diljem ruskih regija kako bi govorio o njihovom projektu i istraživanju svemira. S nizom popularnih predavanja pod nazivom "Svemir od mora do mora" on će prijeći 15 000 km, od Kalinjingrada do Kamčatke.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu