Rusija jamči sigurnost svojih nuklearnih objekata

U američkom listu Boston Globe 20. siječnja 2015. objavljeno je kako je Moskva još sredinom prosinca prošle godine odlučila prekinuti suradnju s SAD-om u području zaštite sigurnosti ruskih nuklearnih objekata, unatoč sporazumu koji je o tome potpisan s Washingtonom. Međutim, suradnja je prekinuta tek nakon što je američka strana donijela odluku o ograničavanju kontakta s Rusijom u sferi nuklearne energije. State Department je ovo priopćio na svom službenom sajtu u ožujku 2014.

Ruska državna korporacija za nuklearnu energiju Rosatom je 22. siječnja 2015. izdala službeno priopćenje u kojem se kaže da će suradnja s SAD-om biti nastavljena i tijekom 2015. "Rusija i SAD snose posebnu odgovornost za sigurnost i odgovarajuću fizičku zaštitu nuklearnih materijala, kako oni ne bi dospjeli u posjed terorističkih organizacija", navodi se u izjavi Rosatoma.

Neravnopravno partnerstvo

"Problem sigurnosti nuklearnih materijala bio je posebno aktualan 1990-ih kada se Rusija, nakon raspada Sovjetskog Saveza, našla u teškoj ekonomskoj situaciji, što je izazvalo određenu zabrinutost zapadnih partnera", objašnjava Anatolij Djakov, glavni znanstveni suradnik Centra za proučavanje i kontrolu naoružanja, energetike i ekologije.

Rusija je protiv američke dominacije u svijetu Sergej Lavrov, ministar vanjskih poslova Rusije, naveo je razloge budućeg kraha američke hegemonije.

Zajednički rusko-američki program "Nana-Lugara" je pokrenut 1992. godine. Jedan od glavnih ciljeva programa bila je suradnja radi osiguranja sigurnosti nuklearnih materijala. Realizaciju programa financirale su obje zemlje.

Kao sufinancijer programa zaštite ruskih nuklearnih objekata, SAD je imao pravo obavljati inspekciju tih objekata i kontrolu namjenskog trošenja sredstava. Međutim, Moskva nije imala recipročan pristup američkim nuklearnim objektima, zbog čega je Kremlj izrazio opravdano nezadovoljstvo i takav odnos ocijenio kao neravnopravno partnerstvo.

Andrej Baklicki, ekspert PIR-Centra (Centar za politička istraživanja Rusije) i direktor programa "Rusija i nuklearno razoružanje" objašnjava: "1990-ih godina je najvažnije bilo ne dopustiti da materijali iz nuklearnih objekata na teritoriju bivšeg SSSR-a dospiju na crno tržište. Zato je Rusija bila spremna prihvatiti pomoć i pod nepovoljnim uvjetima. Međutim, danas Rusija ima svu potrebnu tehnologiju i sredstva, tako da samostalno može osigurati sigurnost svojih nuklearnih objekata i više ne želi biti u podređenom položaju".

Veći dio programa "Nana-Lugara" realiziran je do 2013. pa nije bilo potrebno njegovo obnavljanje. Kasnije je potpisan "novi okvirni bilateralni sporazum o smanjenju prijetnje od nuklearnog oružja i materijala".

Prema riječima Djakova, Moskva već duže vrijeme ima dovoljno novca i mogućnosti za samostalno osiguravanje sigurnosti nuklearnih objekata na svom teritoriju. Rusija je Sjedinjenim Američkim Državama ponudila znanstvenu suradnju i izrazila želju da ruski stručnjaci posjete američke nuklearne objekte. Kako kaže ruski stručnjak, SAD je odbio takvu mogućnost.

Kakva je uloga Ukrajine?

Stručnjaci smatraju da pogoršanje rusko-američkih odnosa zbog ukrajinske krize nije glavni razlog prekida bilateralne suradnje dviju zemalja u području nuklearne sigurnosti. Sankcije uvedene Rusiji samo su ubrzale odluku Moskve da samostalno, bez financijske potpore SAD-a, osigura sigurnost svojih nuklearnih objekata. Rusija je još 2010., na samitu o nuklearnoj sigurnosti, iznijela stav da je svaka zemlja dužna sama snositi odgovornost za zaštitu i sigurnost svojih nuklearnih materijala.

Nižni Novgorod, grad nuklearne tehnologije, višnjika i drevnih manastira Grad i okolina puni su spomenika staroruske arhitekture, višnjika i starovjerskih „skitova“, ali i instituta na kojima počiva ruska nuklearna snaga.

Zbog sukoba u Ukrajini 2014., SAD je djelomično prekinuo znanstveno-tehničku suradnju s Rusijom, između ostalog i u području nuklearne energije. Takav potez Amerike doveo je u pitanje mnoge vrlo važne projekte, pa i realizaciju zajedničkog rusko-američkog programa u okviru kojeg je iz trećih zemalja iznošeno istrošeno nuklearno gorivo na bazi obogaćenog urana. Reč je o nuklearnom gorivu iz reaktora u različitim znanstvenim institucijama.

U Rosatomu objašnjavaju da je taj program na globalnoj razini znatno smanjio količinu nuklearnog materijala za izradu oružja. "Ovaj i slične partnerske programe provodila je radna skupina za nuklearnu energetiku i nuklearnu sigurnost unutar rusko-američke predsjedničke komisije. Međutim, u ožujku 2014. State Department je na svom službenom sajtu objavio priopćenje u kojem nas je obavijestio da prekida suradnju koja je, po našem mišljenju, bila veoma efikasna".

"Ako je Washington zainteresiran za nastavak suradnje s Moskvom u sferi nuklearne sigurnosti, ta suradnja mora biti ravnopravna", napominje Djakov. Po mišljenju stručnjaka, Kremlj i Washington će naći nove načine za nastavak suradnje, a bogato iskustvo obiju zemalja doprinijet će jačanju nuklearne sigurnosti u svijetu.