Istraživanje: Većina Europljana ne podržava politiku EU prema Rusiji

Većina stanovništva deset vodećih zemalja Europske unije ne odobrava politiku EU prema Rusiji i smatra da je s Moskvom bolje održavati dobre gospodarske odnose nego pokušavati na nju izvršiti pritisak. O tome svjedoče rezultati novog međunarodnog istraživanja koje je organizirao Istraživački centar Pew sa sjedištem u Washingtonu, predstavljeni u glavnom gradu SAD-a, piše TASS.

Istraživanje je provedeno u travnju i svibnju ove godine i u njemu su sudjelovali ispitanici iz Velike Britanije, Mađarske, Njemačke, Grčke, Španjolske, Italije, Nizozemske, Poljske, Francuske i Švedske. Prema riječima organizatora, oni čine oko 82 posto ukupnog BDP-a Europske Unije i oko 80 posto populacije EU.

Rezultati ankete pokazuju da politiku EU prema Rusiji ne odobrava u prosjeku više od polovice ispitanika - 51%, dok se s njom slaže 33%. Važno je napomenuti da je postotak negativnih odgovora u svim zemljama bio viši, iako su omjeri bili različiti u različitim zemljama.

Sličan obrazac pokazao se i u odgovorima na pitanje "što je važnije - pokazati odlučan stav prema Rusiji u vanjskopolitičkim neslaganjima ili održavati snažne gospodarske odnose s Rusijom". Većina Europljana (48%) izjasnila se u korist suradnje s Moskvom. Protiv suradnje izjasnilo je 43%.

Međutim, oko tog pitanja nije postojao konsenzus. Četiri zemlje - Grčka, Mađarska, Italija i Njemačka - jednoznačno su se izjasnile u korist čvršćih gospodarskih odnosa s Rusijom. U Grčkoj se za to izjasnilo 89% ispitanika. U tri su zemlje - Francuskoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji - glasovi bili podijeljeni gotovo ravnomjerno, s razlikom od 1% (Francuzi i Poljaci u korist Rusije, Britanci protiv). Samo je velika većina Šveđana bila naklonjenija rigoroznoj politici EU (71%).

Istraživanje nije potvrdilo tezu o raširenom strahovanju Europljanja po pitanju "ruske prijetnje".

U gotovo svim zemljama (osim Poljske) za takav se stav izjasnila tek četvrtina do trećine ispitanika. Umjesto toga, Europljani su zabrinuti zbog "uspona Kine kao svjetske sile", a zemlje poput Grčke i Španjolske i zbog "moći i utjecaja SAD-a" u svjetskim poslovima.

Europljani kao glavnu prijetnju vide uspon ekstremističke Islamske Države, globalne klimatske promjene, nestabilnost svjetskog gospodarstva i cyber-napade. Što se migrantske krize tiče, mišljenje je podijeljeno i između različitih zemalja (Poljska, Mađarska, Grčka i Italija zabrinutije su od Nizozemske, Njemačke i Švedske) i prema ideološkom karakteru (desne političke snage sile zabrinutije su od lijevih).