"Čudo na Nevi": Kako su sovjetski piloti prizemljili putnički avion u centar Lenjingrada

"Kada sam izašao na obalu, nisam mogao vjerovati svojim očima: po Nevi je plovio putnički avion. On nije jednostavno plovio: do obale ga je vukao mali remorker" – prisjećao se stanovnik Lenjingrada Jurij Tujsk. Tog dana on je bio očevidac čudesnog spašavanja putnika iz aviona koji je, čini se, od početka bio osuđen na propast.

Ujutro 21. kolovoza Tu-124 poletio je iz Tallinna za Moskvu. U avionu se nalazilo 45 putnika i sedam članova posade. Kapetan je bio Viktor Mostovoj. Ubrzo po polijetanju primijećeno je da se prednji stajni trap zaglavio, a ni pokušaj da se ručno uvuče nije uspio. Prema uputama u takvim slučajevima avion treba izvesti izvanredno slijetanje na aerodromu s kojeg je uzletio. Ali Tallinn je pokrila gusta magla i zato su kontrolori leta avion uputili na lenjingradski aerodrom Šosejnaja – buduće Pulkovo. Tamo su se okupila vatrogasna vozila i kola hitne pomoći, sva polijetanja i slijetanja su otkazana.

Prilikom prisilnog slijetanja trebalo je polomiti pokvareni stajni trap, pa bi prema planu avion klizio trupom po pisti i tako se zaustavio. Zato je posada imala zadatak prethodno potrošiti gorivo da bi se smanjio rizik od požara. Avion se spustio na visinu od 500 metara nad zemljom i počeo kružiti nad Lenjingradom.

Kada je avion krenuo u osmi krug nad gradom, otkazao je lijevi motor. Do piste mu je ostalo preko 20 kilometara. Kontrolor leta dao je dozvolu za direktan let iznad Lenjingrada. Tijekom leta avionu je otkazao i desni motor. To se dogodilo gotovo iznad katedrale sv. Izaka.

Motori su otkazali zato što je gorivo bilo potrošeno. Ali kapetan to nije mogao znati, jer se po svoj prilici pokvario senzor, pa je krenuo napraviti još jedan krug.

U Lenjingradu je 1963. godine živjelo oko tri i pol milijuna stanovnika. Rušenje aviona na grad moglo je dovesti do velike tragedije. Kada je pred sobom ugledao Nevu, Mostovoj je posadi naložio da ode u repni dio aviona, a za komande je smjestio kopilota Vasilija Čečenjeva, koji je nekada služio u mornaričkoj avijaciji i upravljao hidroavionima. Civilni piloti u SSSR-u nisu bili obučeni za slijetanje na vodu.

Čečenjev je poravnao avion s rijekom, čudom ne zakačivši Boljšeohtinski most ni remorker koji je tuda prolazio vukući brvna, i sletio je dvije stotine metara od Finskog željezničkog mosta.

Prilikom slijetanja na vodu posada iz nekog razloga nije uklonila glavni stajni trap, što je bilo narušavanje preporuka u takvim situacijama. Ali dogodilo se da je brod brzo skliznuo stajnim trapom po vodenoj površini, visoko podigavši prednji dio, i pljusnuo u vodu. Prilikom slijetanja jedan je dio stajnog trapa probio trup i avion se počeo postepeno puniti vodom.

Putnike je spasio spomenuti remorker koji je tuda prolazio. Odvukao je avion do obale, okrenuo ga i namjestio krilo tako da dohvaća brvna koja je vukao. Ljudi su preko krila i brvana uspjeli prijeći na obalu.

"Pored same obale nalazila su se povezana brvna koja je remorker vukao Nevom. Za ova brvna bio je prikačen avion! Vidio sam kako iz aviona izlazi dama, teško joj je hodati po brvnima i priskočio sam joj u pomoć. Pitao sam je: Kako se osjećate? Bila je iz Estonije i s akcentom mi je odgovorila na ruskom: 'Dobro sam... Ali čudno je što smo sletjeli na vodu!'" – prisjećao se očevidac evakuacije Jurij Kolimijec.

Ubrzo je na mjesto nesreće stigla policija. Oni su teritorij okružili trakom i oduzeli fotofilmove onima koji su fotografirali mjesto slijetanja. Ali neki su fotografi imali više sreće i ostali neprimijećeni.

Na jesen je zrakoplovna komisija koja je obavila istragu utvrdila da je nesreća izazvana "konstruktivno-proizvodnom" greškom. Na provjeru su upućeni ostali avioni modela Tu-124. Na sedam njih pronađeni su identični defekti s zavrtnjima koji pričvršćuju prednji stajni trap. Model aviona korišten je sve do 1980. godine.

Posada nesretnog aviona nakon provjere je vraćena na letove i predložena za odlikovanja. Međutim, iz nepoznatih razloga nije ih dobila.

• Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
• Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
• Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
• Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji