Po naređenju kozačkog atamana Dmitrija Kopilova, na istok je upućen odred pod zapovjedništvom Ivana Moskvitina. On je trebao istražiti nove zemlje, nametnuti danak u naturi lokalnim stanovnicima na koje naiđe, a također potražiti nalazišta rude srebra.
Kozaci su, osim toga, imali zadatak provjeriti glasine o "velikom moru-oceanu" koje se, navodno, nalazi na istoku. Moskvitin je početkom rujna to uspješno obavio. Odred Ivana Moskvitina, koji se sastojao od tridesetak kozaka iz Tomska i Krasnojarska, izašao je "na veliko more-ocean" i osnovao prvu rusku naseobinu na obalama Ohotskog mora, na samom sjeveru današnjeg Habarovskog kraja.
Da bi izašao na more, Moskvitinov odred je 800 km plovio čamcima Aldanom, pritokom Lene, a zatim osam tjedana uzvodno rijekom Majom, pritokom Aldana. Zatim su kozaci prevukli čamce po suhom do rijeke Ulje, a zatim su Uljom za dva tjedna doplovili do Ohotskog mora. Međutim, usput ih je čekala ozbiljna prepreka. Bio je to ogromni vodopad visok 12 metara. Tu su morali ostaviti čamce i obići vodopad, a zatim pješke nastaviti nizvodno. Na ušću rijeke Ulje Moskvitinovi kozaci su u kolovozu 1639. godine sagradili zimovalište – prvo rusko naselje na obali Tihog oceana.
Stepan Žarki
(5640 kilometara - to je udaljenost od ušća rijeke Ulje do zidina Moskovskog kremlja zračnom linijom. Suvremeni putnički avion preleti ovu udaljenost za 6-7 sati, a pješaku bi trebalo 180-200 dana i noći da ga prevali, pod uvjetom da ne nosi veliki teret i da se kreće ravnim i uređenim putem.)
Na Ruse je snažan dojam ostavilo more i priroda koja je bila drugačija od sibirske tajge. Jedan Moskovitinov kozak je kasnije opisao jakutskom vojvodi Vasiliju Puškinu kako se mrijesti tihooceanski losos: "A riba je velika, u Sibiru nema takve. Toliko je ima mnogo da se mreža samo spusti i već se od mnoštva ribe nikako ne može izvući van. Rijeka je brza, a brzaci ubijaju ribu i izbacuju je na obalu. Duž obale te ribe ima mnogo, kao drva. Nju jedu zvijeri - vidre i crvene lisice..."
Moskovitinovi kozaci su od tamošnjih Lamuta, kako su Rusi tada zvali Evenke, saznali za "veliku rijeku Mamur" (Amur), koja teče na jugu, i naredne 1640. godine su preplovili gotovo 1000 kilometara duž obale Ohotskog mora pored Šantarskih otoka i stigli do Amurskog limana.
- Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
- Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
- Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
- Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji