Ova ga je odluka skupo koštala. Tijekom nekoliko je narednih godina Petar I. osvojio švedsku Ingriju, a 1703. godine osnovao tamo Sankt-Peterburg. Na taj je način neprijatelju pokazao da se Rusija ne planira više micati s baltičkih obala.
Šveđani su brzo postali svjesni kakvu opasnost po njihovu vladavinu na obalama Finskog zaljeva predstavlja Sankt-Peterburg. Godine 1704. njihova je vojska napala grad s kopna i mora, ali zapovjednik obrane Robert (Roman) Brjus odbio je navalu.
Neprijatelj se zato 1705. godine odlučio za ozbiljniji napad. Vojska generala Georga Maidela zauzela je Kameni otok, smješten nedaleko od Petropavlovske tvrđave, povijesne jezgre grada. Međutim, daljnji im je prodor onemogućen.
Tri godine kasnije Sankt-Peterburg je neuspješno napala vojska Georga Lybeckera od 12 tisuća vojnika. Ruska vojska Fjodora Apraksina je 9. rujna porazila neprijatelja na prilazu gradu u bitci na Nevi.
Ubrzo nakon poraza Karla XII. kod Poltave 8. srpnja 1709. godine Rusija je pristupila osvajanju Baltika i Finske. Šveđanima više nije bilo do osvajanja Sankt-Peterburga, gdje je 1712. godine Petar I. prenio prijestolnicu svoje države.
Grad se pojavljivao u švedskim vojnim planovima i tijekom rata 1741.-1743. godine i 1788.-1790. Međutim, neprijatelj mu se čak nije uspio ni približiti. Dobro zaštićena prijestolnica Ruskog Carstva postala je za Šveđane nepristupačna.
- Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
- Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
- Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
- Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji