Sovjetski kapetan i strogo povjerljive "Kaćuše"

Povijest
BORIS EGOROV
Ovaj je sovjetski kapetan poginuo, ali nije dozvolio Nijemcima da zaplijene bateriju strogo povjerljivih "Kaćuša".

"Ma to je pravi pakao! S neba na nas padaju vatra i užareni metal. Od te smrtonosne kiše nigdje nema spasa..." – tako je njemački mitraljezac Hans Kinschermann opisao kanonadu gardijskog višecijevnog bacača raketa BM-13, nadaleko čuvene "Kaćuše".

Ovaj reaktivni sustav plotunske vatre efikasno je uništavao neprijateljsku živu silu i lako oklopljenu tehniku na otvorenom prostoru. Vojnici Wehrmachta zasipani su gustom kišom projektila koju je bilo gotovo nemoguće izbjeći.

U ljeto 1941. godine na front je stigla prva zasebna eksperimentalna baterija raketne artiljerije pod zapovjedništvom kapetana Ivana Fljorova, koju je činilo sedam BM-13 na šasiji kamiona ZIS-6. Ona je sudjelovala u bitkama u istočnoj Bjelorusiji i kod Smolenska.

"Kaćuše" su bile čuvane kao zjenica oka. Prema naredbi Stožera Vrhovnog zapovjedništva br. 002490 od 1. listopada 1941., one su predstavljale "strogo povjerljivu tehniku Crvene armije". "Ova oruđa i njihovo streljivo ni pod kojim uvjetima ne smiju pasti u ruke neprijatelju", bilo je navedeno u dokumentu.

Baterija se našla u obruču početkom listopada 1941. u blizini sela Bogatir u Smolenskoj oblasti. Vojnici su dugo pružali žestok otpor neprijatelju, nakon čega su, po Fljorovljevom naređenju, minirali oruđa i krenuli u proboj. Od sto sedamdeset ljudi samo se četrdeset šest uspjelo probiti na slobodan teritorij.

Teško ranjeni zapovjednik ostao je na bojnom polju i prije smrti je dignuo u zrak glavno vozilo. Posmrtno je nagrađen Ordenom Domovinskog rata 1963. godine, a 1995. odlikovan je zvanjem Heroja Ruske Federacije.

U Muzeju pobjede na Poklonoj gori u Moskvi čuva se neobičan eksponat – komad debla u kojem se zaglavila uzdužna greda iz konstrukcije trupa jedne "Kaćuše", uništene u toj bitci. Posjetitelji ga mogu vidjeti na izložbi "Podvig Armije".