Biografski film redatelja Christophera Nolana o Robertu Opennheimeru – šefu "Nuklearnog projekta Manhattan" – premijerno je prikazan u petak, 21. srpnja 2023. u brojnim zemljama širom svijeta. Zaplet priče uključuje vrlo dvosmislen dio biografije ovog znanstvenika - njegove veze s komunistima. Ali je li ih zaista bilo?
Legion Media
"Otac atomske bombe"
Tako je Opennheimer nazvan zbog njegove ključne uloge u "Projektu Manhattan". Sam se projekt zasnivao na stvaranju atomske bombe - i u tome je uspio. Godine 1945., nakon probne bombe "Trinity", Sjedinjene Države postale su prva država na svijetu koja je posjedovala nuklearno oružje. Sam Opennheimer je 20 godina kasnije o tome rekao: "Znali smo da svijet više neće biti isti. Nekoliko se ljudi sesmijalo, nekoliko je ljudi plakalo, a većina je ljudi šutjela."
Rad na ovom strogo povjerljivom projektu započeo je ranih 1940-ih godina, neposredno uoči pridruživanja SAD-a saveznicima u Drugom svjetskom ratu. Sjedinjene Države uplašile su se da će nacisti biti prvi koji će razviti atomsku bombu, i time je počela svjetska utrka u nuklearnom naoružanju. Opennheimer je pozvan da bude šef projekta, s obzirom na to da je već bio priznat u znanstvenoj zajednici po svojim proučavanjima subatomskih čestica.
AP
Izrada bombe završena je kada su nacisti već bili gotovo poraženi. Dakle, prva i jedina upotreba nuklearne bombe dogodila se kada su Sjedinjene Države odlučile bombardirati japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, ubivši oko 110 000 ljudi. Nakon ovog užasnog čina Opennheimer je sreo američkog predsjednika Harryja Trumana i navodno mu rekao: "Imam krv na rukama..." Tek je nakon tragedije znanstvenik u potpunosti shvatio strašnu moć onoga što je stvorio.
U listopadu 1945. Opennheimer je podnio ostavku na svoj položaj. Ipak, on suštinski nikada nije bio protiv nuklearnog oružja i kada se došlo na ideju da se razvije još moćnija i razornija hidrogenska bomba, nije joj se protivio. On jednostavno nije bio entuzijastičan u vezi s ovom novom idejom, jer bi, po njegovoj procjeni, H-bomba bila previše moćna da bi bila upotrijebljena na bojnom polju, te bi se stoga vlada SAD-a trebala usmjeriti ka proizvodnji bombi kakva je već korištena u Japanu.
AP
Zašto se smatralo da je Opennheimer komunist?
Kako se čini, optužbe za njegovu navodnu špijunsku aktivnost u korist SSSR-a nisu bile ništa drugo do pokušaji da se Opennheimer pobijedi u administrativnoj borbi oko proizvodnje H-bombi. Opennheimer je ostao vrlo utjecajan početkom 1950-ih – bio je predsjednik savjetodavnog vijeća Komisije za atomsku energiju i direktor Instituta za napredne studije na Princetonu. A njegovo protivljenje proizvodnji H-bombi moglo je zaista utjecati na buduće budžetiranje od strane Vlade.
Američke su obavještajne službe u slučaju Opennheimer zaista imale neke asove u rukavu. Njegova žena, njegov brat i neki osobni prijatelji zaista su u prošlosti bili članovi komunističke partije, a čak je i sam Opennheimer prisustvovao na nekoliko sastanaka. Štoviše, on je otvoreno podržavao i zastupao neke od partijskih ideja i nekada je bio pristalica ciljeva antifašista u španjolskom građanskom ratu – i shodno tome, mora podržavati komuniste, tvrdili su njegovi protivnici. Ali nitko nikada nije dokazao da su znanstvenika regrutirale sovjetske obavještajne službe, niti da je prenio bilo kakvu tajnu informaciju komunistima. Ipak, u eri hladnog rata bilo je dovoljno biti u prijateljskim odnosima s komunistima da bi netko bio optužen za izdaju.
AP
Sud je održao saslušanja 1954. godine i glasao za oduzimanje Opennheimerove dozvole za rad, te je on otpušten s pozicije savjetnika vlade SAD-a. Kasnije su optužbe povučene i Opennheimer je bio opravdan u dva navrata – 1959. i 1963. Godine 1959. jedan od Opennheimerovih bivših kolega svjedočio je da kampanja vođena protiv znanstvenika nije bila ništa drugo doli osveta, a 1963. predsjednik Lyndon Johnson Opennheimeru je za njegov doprinos dodijelio prestižnu nagradu Fermi.
AP
Godine 2022. Ministarstvo energetike SAD-a priznalo je da je sud u slučaju Opennheimer bio pristran, nepravedan i pogrešan.
- Pretplatite se na naš kanal na Telegramu
- Pretplatite se na naš tjedni newsletter putem e-pošte
- Omogućite push obavijesti na našoj internetskoj stranici
- Instalirajte VPN na svoje računalo i/ili telefon kako biste imali pristup našoj internetskoj stranici, čak i ako je blokirana u vašoj zemlji