„Čitanje. Prvi put Dostojevski. Fascinantno. ’Zločin i kazna’. Čitam noćima“ – tako je početkom 1919. godine Joseph Goebbels pisao u svom dnevniku. I tako je počelo njegov interes za Rusiju.
Djela Fjodora Dostojevskog obilato su izdavana u Njemačkoj početkom 20. stoljeća. U razdoblju od 1920. do 1922. prodano je oko 400 000 njegovih knjiga u prijevodu na njemački jezik.
ullstein bild via Getty Images
U zimu 1919.-1920. mladi Goebbels je pročitao roman Lava Tolstoja „Rat i mir“ i zabilježio: „Usrdno čitam. Tolstoj, Dostojevski, revolucija u meni“.
Budući ministar Trećeg Reicha i sam je htio postati književnik. Pisao je stihove i drame, a 1929. godine je izdao roman „Mihael. Dnevnik njemačke sudbine“ koji je djelomično bio autobiografski. Djelo je postalo popularno i doživjelo je 17 izdanja. U knjizi stoji i ovaj citat: „Duh Dostojevskog lebdi nad tihom, sanjarskom zemljom u kojoj je na pragu nova budućnost. Kada se Rusija probudi svijet će doživjeti nacionalno čudo“.
Goebbels je bio uvjeren da je Europa „jedan veliki duhovni problem“, a u njoj se nalazi „stara sveta Rusija“, zemlja prema kojoj on osjeća najdublje poštovanje, unatoč tome što je ne poznaje.
U srpnju 1924. godine Goebbels je u dnevniku napisao da on „vjeruje u Rusiju“ i da je to „sveta zemlja“. U isto vrijeme se prvi put zainteresirao za djelovanje Adolfa Hitlera.
Njemački državni arhiv
Po svemu sudeći, u tom trenutku osobnost budućeg kancelara Reicha nije privukla Goebbelsa do te mjere da prestane s veličanjem Rusije i da odbaci ideju prema kojoj se u njoj „krije ključ europskog pitanja“. On nije shvaćao „kako se netko može uzdati u Englesku i Ameriku“.
Goebbels je, slično Puškinu, čekao kada će se „Rusija probuditi“. „Rusijo, ti si uzdanica umirućeg svijeta. Kada će nastati taj dan?“ – klicao je na stranicama svoga dnevnika 15. srpnja 1924.
U proljeće 1925. godine Goebbels je stupio u Nacionalsocijalističku njemačku radničku partiju (NSDAP). Tema Rusije privremeno je nestala u njegovom dnevniku. U bilješci od 21. listopada 1925. godine napisao je: „Htio bih jednom otići u Rusiju na nekoliko tjedana u cilju obuke“. Ali nije napisao o kakvoj se konkretno obuci radi.
Već od 1925. godine u dnevniku se jasno primijećuje veličanje budućeg Fuehrera. Goebbels je 23. ožujka napisao: „Hitler je pravi čovjek“.
Hitler je 1926. imenovao Goebbelsa za gaulajtera Berlina, da bi 1933. godine 36-godišnji Goebbels postao ministar narodne prosvjete i propagande njemačkog Trećeg Reicha.
Kako se bližio Drugi svjetski rat u Goebbelsovim dnevnicima je sve više figurirala ideja da je Rusija pakao na zemlji. Od nekadašnjeg oduševljenja nije ostalo ni traga.