Danas je teško povjerovati da su Španjolska i Rusija, jedine zemlje koje su uspjele protjerati Napoleonove trupe sa svojih teritorija, jedna drugoj nekoć objavile rat. No to se zbilja dogodilo. I Napoleon je imao veze s tim.
1797. godine prognani su vitezovi proglasili cara Pavla I. zaštitnikom Malteškog reda, u znak priznanja za podrušku koju je pružio redu. 1798. godine, nakon što je Napoleon Bonaparte osvojio otok Maltu, vitezovi Malteškog reda, organizirani u Velikom prioratu Rusije, odbacili su ugovor o predaji otoka Napoleonu i prekinuli odnose s onima koji su ga priznavali. Tako je Velikog majstora Reda Ferdinanda von Hompescha zamijenio Pavao I., unatoč prosvjedima pape. Španjolski kralj Karlo IV. također se tome usprotivio, jer je car bio pripadnik pravoslavne crkve i nije odgovarao papi niti je ispovijedao katoličku vjeru.
Španjolsko odbijanje, zajedno s neuspjehom ruskih nastojanja da odvoje Španjolsku od saveza s Francuskom, odredili su da je Rusija konačno objavila rat Španjolskoj 15. srpnja 1799. Španjolska je učinila isto 9. rujna.
Ipak, ratno stanje nije dovelo do oružanog sukoba i srećom je postalo povijesna anegdota. Neki povjesničari tvrde da je jedini incident tijekom rata bio onaj sa španjolskim mornarom na dokovima u Sankt-Petersburgu, koji je pokušavao pobjeći ruskoj policiji nakon što je izazvao skandal. No pravi je krivac bila votka.
Nakon atentata na Pavla I. 1801. godine, novi car Aleksandar I. objavio je svoju spremnost da uspostavi dobre odnose sa Španjolskom. 4. listopada 1801. predstavnici obiju zemalja sastali su se u Parizu i potpisali mir. Rat je bio završen.
Sva prava pridržava RG.