Odgovaramo na 10 najčešćih pitanja o SSSR-u

1. Zašto je stvoren SSSR?

SSSR je osnovan kako bi ujedinio novoformirane Sovjetske Socijalističke Republike oko lenjinističke ideje pokretanja svjetske revolucije i formiranja globalne socijalističke države. To se dogodilo na sljedeći način.

Poslije Oktobarske revolucije 1917. godine Carska Rusija se raspala. Ubrzo nakon 1918. na teritoriju središnje Rusije, Ukrajine, Bjelorusije i Kavkaza formirane su posebne Sovjetske Socijalističke Republike. Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR) s prijestolnicom u Moskvi bila je centar oko kojeg je trebala biti formirana nova država.

Godine 1920. potpisan je sporazum o ujedinjenju između Rusije i Ukrajine, 1921. između Rusije i Bjelorusije, a ubrzo su uslijedili i sporazumi s kavkaskim republikama. Prema ovim dokumentima, Ruska Federativna Socijalistička Republika je stjecala pravo da predstavlja sve druge republike na međunarodnom razini i da potpisuje diplomatske dokumente u njihovo ime. U RSFSR se također nalazilo sedam glavnih ministarstava: obrane, nacionalne ekonomije, trgovine s inozemstvom, financija, rada, željeznice, pošte i telekomunikacija.

30. prosinca 1922. godine na Prvom svesaveznom kongresu Sovjeta potvrđen je Sporazum o formiranju SSSR-a (potpisale su ga Ruska SFSR, Transkavkaska SFSR, Ukrajinska SSR i Bjeloruska SSR).

2. Je li je Lenjin bio „car“ SSSR-a?

Nije, jer je 1917. godine carski režim u Rusiji okončan odricanjem od krune Nikolaja II.

Poslije Oktobarske revolucije 1917. na vlast su došli boljševici na čelu s Vladimirom Lenjinom.

Vladimir Lenjin (1870.-1924.) je bio prvi predsjednik vlade RSFSR – predsjedavajući Sovjeta narodnih komesara RSFSR. Također je bio na čelu Komunističke partije koja je preuzela vlast nad čitavim SSSR-om kroz svoj najviši organ Politbiro. Formalno Lenjin nije bio jedini vođa zemlje, bio je zadužen samo za odluke Sovjeta narodnih komesara. U realnosti, međutim, Lenjin je izdavao naredbe, a njegovi odani ministri (narodni komesari) su ih izvršavali.

Lenjin je formalno držao vlast do smrti 1924. godine, međutim, posljednje dvije godine života Josif Staljin, član Politbiroa, preuzeo je moć kao vodeća ličnost u državi.

3.  Je li SSSR bio suverena država ili savez država?

Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika bio je formalno federalna država, unija djelomično samoupravnih Sovjetskih Socijalističkih republika, od kojih je svaka imala svoju vladu i svoju Komunističku partiju.

Međutim, u realnosti republički organi su imali malo ili nimalo autonomije, budući u potpunosti potčinjeni središnjoj vladi SSSR-a u Moskvi. SSSR je bio jednopartijska država kojom je upravljala Komunistička partija SSSR-a.

4. Koliko republika je imao SSSR?

Broj Sovjetskih Socijalističkih republika u SSSR-u povećavao se s 4 na 16 u različitim godinama. Godine 1922. SSSR su činile Ruska, Bjeloruska, Ukrajinska i Transkavkaska SSR.

U kolovozu 1940. godine, kada su se SSSR-u pridružile Moldavska, Latvijska, Litvanska i Estonska SSR, ukupan broj republika bio je 16, a 1944. godine SSSR-u se priključila i Narodna Republika Tuva, postavši Tuvinska Autonomna Oblast u sastavu Ruske SFSR.

5. Kako se zvao vođa države u SSSR-u?

U SSSR-u su formalni vođa države i istinski nositelj vlasti uglavnom bili dvije različite osobe.

Formalno je od 1922. godine šef države bio predsjednik Prezidijuma Centralnog izvršnog komiteta Sovjetskog Saveza (CIK). Zašto? Zato što je formalno SSSR bio narodna država i njegov najviši organ vlasti bio je Kongres sovjeta Sovjetskog Saveza – kongres izabranih narodnih predstavnika iz čitavog SSSR-a.

Međutim, Kongres sovjeta nije mogao stalno da se sastaje, pa je imao svoj Centralni izvršni komitet kao vladajući organ između zasjedanja. A Centralni izvršni komitet je imenovao vladu SSSR-a.

1938. godine Kongres sovjeta je kao organ vlasti zamijenio Vrhovni sovjet Sovjetskog Saveza i njegov prezidijum je preuzeo funkcije Centralnog izvršnog komiteta. Od 1938. pa nadalje šef Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Sovjetskog Saveza bio je čelni čovjek SSSR-a.

A 1990.-1991. godine, neposredno prije raspada zemlje, na čelu SSSR-a se nalazio Mihail Gorbačov, prvi i posljednji predsjednik SSSR-a.

U realnosti vlast u SSSR-u je držao ideološki lider Komunističke partije Sovjetskog Saveza koji se, od Staljinovog doba, nazivao generalni sekretar Komunističke partije Sovjetskog Saveza.

6. Je li SSSR bio ateistička država?

„Moramo se boriti protiv religije“ – govorio je Vladimir Lenjin. Rane godine SSSR-a obilježene su stalnom borbom protiv religijskih uvjerenja, koja su boljševici smatrali arhaičnim. Prvenstveno su se borili protiv ruskog pravoslavlja. Međutim, u muslimanskim i budističkim dijelovima zemlje religija je također progonjena.

Od 1917. godine pravoslavnoj crkvi je zabranjeno registrirati rođenja, smrti, brakove i razvode. Ukaz o odvajanju crkve od države i školstva od crkve, koji je usvojio Sovjet narodnih komesara RSFSR 20. siječnja 1918. godine proglašavao je slobodu religijskih uvjerenja. Isti ukaz je lišavao religijske organizacije svih prava kao pravnih lica.

Međutim, religija nikada nije službeno zabranjena u SSSR-u. Mada je vlast zatvorila većinu crkava, nikada nije direktno zabranjivala kršćanima, muslimanima, Židovima i pripadnicima drugih religija pravo na vjeroisposvijest. Aktivni religijski propovjednici su proglašavani mentalno bolesnim i zatvarani u ludnice, ali religijska uvjerenja u SSSR-u nikada nisu stavljena van zakona.

7.  Je li sovjetska Komunistička partija bila vlada SSSR-a?

Formalno Komunistička partija SSSR-a bila je jedina partija u Sovjetskom Savezu. Sovjetskim ustavom iz 1936. godine proglašena je za „rukovodeće tijelo“ zemlje. Mada formalno partija nije mogla biti vlada, njeni najviši organi su direktno utjecali na formiranje vlade.

Vođa partije je bio šef vlade i držao je funkcije bilo generalnog sekretara (tajnika), premijera ili predsjednika ili dvije od tri funkcije istovremeno, ali nikada sve tri u isto vrijeme. Vođa partije je bio de facto predsjedavajući Politbiroa Komunističke partije i izvršni rukovoditelj Sovjetskog Saveza.

8. Kako se SSSR nazivao prije 1922. godine?

Prije 1922. godine SSSR nije postojao. Formiran je od četiri Sovjetske Socijalističke republike: Ruske, Bjelorusije, Ukrajinske i Transkavkaske SSR. Naziv Rusije od 1917. do 1922. godine bio je Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (RSFSR).

9. Je li  SSSR bio najveća zemlja na planetu?

S površinom od preko 22.402.200 kvadratnih kilometara, pružajući se kroz jedanaest vremenskih zona, SSSR je zaista tokom svog postojanja bio najveća zemlja na svijetu. Status najveće zemlje na svijetu naslijedila je i Ruska Federacija.

10. Zašto se raspao Sovjetski Savez?

Neposredan uzrok raspada SSSR-a bila je Gorbačovljeva perestrojka, serija reformi koje su imale za cilj spasiti gospodarstvo SSSR-a. Međutim, reforme su izazvale široku društvenu debatu o prirodi sovjetske vlasti i ulozi partije, a zatim su etničke tenzije i siromaštvo doveli do toga da različite republike proglase nezavisnost od SSSR-a, što je rezultiralo njegovim raspadom 1991. godine.