Zašto je tjedan u Rusiji nekada počinjao nedjeljom

Prvi je dan u tjednu u SAD-u, Kanadi, Brazilu, Japanu, Izraelu i nekoliko drugih zemalja nedjelja, a ne ponedjeljak. Tako je bilo i u staroj Rusiji i Ruskom Carstvu – a ova je ideja zasnovana na Bibliji.

Knjiga Postanka Starog zavjeta sadrži opis stvaranja svijeta, u kojem su navedeni uzastopni dani stvaranja, od prvog do šestog. Upravo se tim nazivima (dan prvi, dan drugi, itd.) i dalje nazivaju dani u tjednu na hebrejskom jeziku. "I blagoslovi Bog sedmi dan i proglasi ga svetim, jer taj dan počinu od svega djela svojega, što ga je bio stvorio i učinio" (Postanak 2,3).

U jeziku je dokaz

Subota se na hebrejskom, umjesto da se zove "sedmi dan", zove Šabat (što je izvedenica od riječi "odmarati se") i on završava tjedan. Tako je u judaističkoj, kao i u kršćanskoj tradiciji, tjedan tradicionalno počinjao nedjeljom, a tako je bilo i u Rusiji sve do Revolucije 1917. godine. Nazivi radnih dana na ruskom jeziku dokaz su za to. Srijeda se na ruskom zove "sreda", što znači "sredina". Očigledno, srijeda se nalazi u sredini samo ako tjedan počinje u nedjelju.

Nadalje, u slavenskim jezicima ponedjeljak se zove upravo tako jer dolazi poslije nedjelje, dok je nedjelja dan u kojem se ništa ne radi (ne dela), već se ide u crkvu. Nedjelja je prvi dan u tjednu, a po njemu se također zove i čitav tjedan.

Boljševici su se borili protiv pravoslavne vjere i crkve i jedan od njihovih prvih dekreta, potpisan u veljači 1918., zamijenio je julijanski kalendar (tzv. "stari stil", koji RPC još koristi) gregorijanskim ("novi stil") i također je natjerao SSSR da drži korak s "gotovo svim kulturnim narodima", kako je navedeno u dekretu. I pored toga, nedjelja je još uvijek bila prvi dan u tjednu u prvim godinama postojanja SSSR-a.

Kako je Staljin "kasapio" tjedne u Rusiji

1. listopada 1929. godine u Rusiji su reformirani tjedni – uvedeni su novi, 5-dnevni tjedni. Zvali su se "tjedan kontinuirane proizvodnje" – ljudi su radili četiri dana, a petog su se odmarali. I tako se nastavilo tijekom cjelogodišnjeg ciklusa, koji se sada sastojao od 72 petodnevna tjedna. Kako se ne bi preklapali slobodni dani za zaposlene, radnici su podijeljeni u pet grupa koje su u kalendaru obilježene žutom, ružičastom, zelenom, crvenom i ljubičastom bojom. S ovim sustavom, mlinovi, pogoni i druga poduzeća mogla su raditi bez prestanka tijekom cijele godine, jer nije bilo zajedničkih slobodnih dana za sve radnike odjednom.

Petodnevni kalendar također je bio ideološko sredstvo. Poremetio je kršćanski kalendar praznika, što je bilo vrlo korisno za boljševičku antireligijsku propagandu. Međutim, novi kalendar uopće nije bio popularan u narodu. Događalo se da muž i žena pripadaju različitim radnim grupama pa nisu imali zajedničke slobodne dane, što im je još više kompliciralo život. Godine 1931. uveden je šestodnevni tjedan s fiksnim slobodnim danima za sve.

Tek 1940. godine SSSR se vratio na sedmodnevni tjedan. "Prebaciti rad u svim državnim, zadružnim i javnim poduzećima i ustanovama sa šestodnevnog na sedmodnevni, računajući sedmi dan u tjednu – nedjelju – kao dan odmora", navodi se u uredbi, pa je počevši od 1940. u SSSR-u ponedjeljak službeno postao prvi dan u tjednu.

S vremenom su i neke socijalistički orijentirane države proglasile ponedjeljak prvim danom tjedna. Ujedinjeni narodi preporučili su 1978. da ponedjeljak bude prvi dan u tjednu u većini zemalja svijeta. A to je i službeno utvrđeno 1988. godine, prema ISO 8601, međunarodnom standardu za razmjenu i komunikaciju podataka vezanih za datum i vrijeme.