Prve snimke gradskih pejzaža načinio je na starom drvenom "Kodaku" i kartonskom "Pioniru" kućne izrade. Poslije završene škole uputio se na front Sovjetsko-finskog rata, a zatim Drugog svjetskog rata. U Lenjingradskom odjeljenju novinske agencije TASS počeo je raditi pedesetih godina prošlog stoljeća.
"Rodio sam se 1921. godine. Sjećam se velike poplave 1924. godine, ali i vremena NEP-a i tržnica prepunih hrane na Senom trgu, konjske zaprege koja juri drvetom popločanim Nevskim i Voznesenskim prospektom", govorio je on. Upamtio je i Lenjingrad pod blokadom i 9. kolovoza izuzetno teške 1942. godine, kada je u Filharmoniji simfonijski orkestar izveo Sedmu simfoniju Dmitrija Šostakoviča koja je kasnije dobila naziv "Lenjingradska".
Fotografije Narovljanskog predstavljaju pokušaj bilježenja promjene epoha i autentičnog neužurbanog života grada. Snimke koje su bile daleko od idealnih, odnosno onih kakve je propisivala sovjetska službena fotografija, otkrivaju istinsko majstorstvo i jedinstveni rukopis.
Lenjingrad ujutro
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Bijele noći, Dvorski most, 1958.
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Sfinga ispred Akademije umjetnosti, 1963.
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Jutro na Jekaterinskom kanalu, 1958.
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Bijele noći, 1966.
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Fontanka, 1950‑e
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Aničkov most, 1965.
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Lavlji most zimi, 1960-te
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Demonstracija eksperimenta s Foucaultovim njihalom u muzeju "Katedrala sv. Izaka", 1960-e
Bez naziva, 1960-e
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Bez naziva, 1960-e
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Sfinga zimi, 1975.
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Lenjinov trg, 1980-e
Ilja Narovljanski/ROSFOTO
Izložba fotografija Ilje Narovljanskog "Romantika Peterburga od četrdesetih do osamdesetih godina dvadesetog stoljeća" otvara se 12. travnja u muzejsko-izložbenom centru ROSFOTO i moći će se vidjeti do 22. svibnja.