"Žar-ptica" Aleksandra Možajskog: Prvi ruski avion

Moreplovac koji je želio letjeti

Aleksandar Fjodorovič Možajski čitav je život proveo na moru, no uvijek je maštao o nebu. Dogurao je do čina kontraadmirala i ušao u povijest kao izumitelj prvog ruskog aviona.

Možajski se početkom 1860-ih povukao iz službe i potpuno se posvetio konstruiranju aviona. Satima je promatrao ptice u letu, proučavao njihovu anatomiju, pravio zračne zmajeve i sam ih testirao na nebu. U tim eksperimentima često je i on sam zadobivao povrede.

Aleksandar Fjodorovič je 1876. godine u manježu Berejtorske konjičke škole u Sankt-Peterburgu demonstrirao prisutnima svoj prvi mali leteći model aviona. Taj je "čamčić" pokretan propelerima, a njih je pokretala navijena opruga sata. "Letjelica" se kretala kroz zrak brzinom od 5 m/s noseći jedan kilogram tereta.

"Izumitelj je vrlo dobro riješio pitanje zrakoplovstva koje je odavno na redu", napisao je inženjer za brodogradnju, pukovnik Pavel Bogoslovski: "Aparat pomoću svojih pogonskih sprava ne samo da leti i juri po zemlji, nego može i ploviti. Brzina njegovog leta zapanjujuća je; on se ne boji ni težine, ni vjetra, i može letjeti u svim pravcima... Iskustvo je dokazalo da je naš daroviti sunarodnjak savladao prepreke za plovidbu zrakom koje su dosad postojale."

Sljedeći korak Možajskog bilo je stvaranje "zrakoplovne sprave" prirodne veličine, "na kojoj bi čovjek mogao upravljati snagom stroja i smjerom kretanja".

"Žar-ptica"

Konstruktoru je za stvaranje pravog aviona bilo potrebno financiranje. Budući da je 1877. godine počeo rat protiv Osmanskog Carstva, on je smatrao da će vojno rukovodstvo biti zainteresirano za projekt. Međutim, specijalne komisije došle su do zaključka da projekt Možajskog nije dovoljno uvjerljiv i da je suviše skup da bi se na njega trošio državni novac.

"Želio sam biti od koristi svojoj domovini i posvetio sam se svome projektu, zbog čega sam napustio službu i odrekao se ostalog što je također bilo isplativo u pogledu zarade i karijere", žalio se Aleksandar Fjodorovič: "Najprije sam potrošio ono malo gotovine koju sam imao, zatim sam ušao u dugove, prodao i založio sve što ima neku vrijednost, čak i sat i burme... I tek kada sam stigao do kraja, do siromaštva, nemajući već ni odijelo koje priliči časniku, zamolio sam pomoć od države, i to ne nagradu, nego nasušni komadić kruha..."

Država nije pristala u cijelosti financirati projekt, nego mu je izdvojila samo dio sredstava za nastavak istraživanja. Posao je ipak napredovao, premda sporo i teško. Tako je 1884. godine završen prvi ruski avion, kojem je Možajski dao ime "Žar-ptica" po liku iz slavenskih bajki.

Prekinuti let

"Monoplan je bio čamac s drvenim rebrima, presvučenima tkaninom. Uz bočne zidove čamca pričvršćena su pravokutna krila, malo ispupčena uvis. Sve je presvučeno tankom svilenom tkaninom koja je natopljena lakom. Pletena mreža krila bila je od drveta (bor)... Krila su bila podignuta otprilike hvat (nešto više od dva metra – op. Russia Beyond) iznad zemlje. Čamac je imao dva jarbola. Krila su se držala žičanim užadima zategnutim za jarbole i postolje. Oba su motora smještena u prednjem dijelu čamca... Bila su tri propelera, svaki s po četiri lopatice..." – tako je izum Možajskog opisao list "Novoe vremja".

Avion je bio težak gotovo jednu tonu, a dugačak 15 metara. Raspon krila bio mu je 24 metra. Pokretala su ga dva motora na parni pogon britanske kompanije "Arbeker-Hamkens" s 10 i 20 konjskih snaga.

U jesen 1884. godine "Žar-ptica" je testirana na jednom polju blizu Sankt-Peterburga. Napravljena je pista u vidu drvene staze pod nagibom. Aleksandar Fjodorovič tada je već bio u godinama (57), pa je odlučeno da za upravljač sjedne mehaničar.

Avion na parni pogon Možajskog uhvatio je zalet na drvenoj stazi, podigao se u zrak i letio ravno oko 100 metara, a zatim je počeo gubiti visinu, jer motori nisu bili dovoljno jaki. Prilikom ateriranja oštećeno je krilo na avionu.

Konstruktoru je bilo drago što je avion uspješno poletio, ali je bio svjestan da je potrebno usavršiti letjelicu. Međutim, Aleksandar Fjodorovič umro je 1890. godine, ne stigavši ostvariti svoju zamisao do kraja. "Žar-ptica" je zapostavljena. Izgorjela je pet godina nakon smrti svoga izumitelja.

Trud Možajskog ipak nije bio uzaludan. Njegova dostignuća uspješno su iskorištena početkom 20. stoljeća u stvaranju divovskih aviona "Ruski vitez", "Svjatogor" i "Ilja Muromec".