U drugoj polovici 20-ih godina prošlog stoljeća sovjetska vlast je svjetsko tržište umjetnina preplavila blagom iz svojih muzeja. Takva rasprodaja u povijesti umjetnosti nikada ranije nije viđena.
Mladoj socijalističkoj državi koja se oporavljala od posljedica razornog građanskog rata bio je potreban novac za izgradnju novog društva. Državno rukovodstvo je odlučilo sredstva prikupiti prodajom neprocjenjivih remek-djela koja je stara vlast brižljivo sakupljala. Blago iz Dijamantnog fonda, Kremlja, Ermitaža i Galerije Tretjakov rasprodano je na aukcijama milijunašima iz SAD-a i Europe.
"Bilo je tu različitih ljudi. Armand Hammer je bio mračna osoba. Čula sam da je bilo zastrašujuće boraviti u istoj prostoriji s njim. On je organizirao prodaju ruskih umjetnina (za što mu je sovjetska vlast dala 10% provizije). U najvećoj njujorškoj robnoj kući 'Lord & Taylor' priredio je aukciju 'Blago Romanovih' (izlažući djela koja u stvari nisu imala nikakve veze s carskom obitelji)", objašnjava Natalija Semjonova, povjesničarka i autorica knjige "Rasprodano blago Rusije".
Carske krune i dijamanti, ikone i druge relikvije, rijetke slike i skulpture u velikom broju su prodane američkom tajniku za financije Andrewu Mellonu, naftnom magnatu Calousteu Gulbenkianu i američkom veleposlaniku Josephu Daviesu i njegovoj ženi Marjorie Post. Brojna umjetnička djela kasnije su prešla u vlasništvo muzeja diljem svijeta: od Metropolitana u New Yorku i Hillwooda u Washingtonu do Muzeja Gulbenkian u Lisabonu. Russia Beyond je sastavila popis najvećeg blaga koje je Rusija izgubila.
Tvrtka K. Bolin. Carska kruna za vjenčanja iz 1890-ih
Ovo je jedna od skromnijih kruna koju su boljševici prodali. Nosila ju je posljednja ruska carica Aleksandra Fjodorovna na vjenčanju 1894. godine. Krunu je 1926. godine Gohran (Državni fond dragocjenih metala i dragulja) prodao Normanu Weisu, koji ju je 1966. godine preko aukcionarske kuće "Sotheby's" prodao Marjorie Post. Danas je dio zbirke muzeja Hillwood u Washingtonu.
Fabergé: Carsko krunidbeno uskršnje jaje, 1897.
Car Nikolaj II. je svojoj ženi Aleksandri Fjodorovnoj poklonio Fabergéovo jaje od platine s dijamantima, rubinima i minijaturnim kočijama. Oružarnica moskovskog Kremlja ga je prodala 1927. godine Galeriji Wartski u Londonu, a 1970-ih je postalo dio zbirke Malcolma Forbesa u New Yorku. Danas je izloženo u Fabergéovom muzeju u Sankt-Peterburgu kao dio kolekcije ruskog milijardera Viktora Vekselberga.
Peter Paul Rubens, Portret Helene Fourment,1630.-1632.
Jekaterina Velika je ovu sliku kupila za Ermitaž, a 1929. godine ju je Sovjetski Savez prodao Calousteu Gulbenkianu. Danas se nalazi u Muzej Gulbenkian u Lisabonu.
Rafael, Alba Madonna, 1510.
Ova slika je bila najveće djelo genija renesanse u kolekciji Ermitaža. 1931. godine je prodana Andrewu Mellonu za rekordnu sumu od gotovo 1,2 milijuna dolara. Danas se nalazi u Nacionalnoj galeriji umjetnosti u Washingtonu.
Tizian, Venera s ogledalom, oko 1555.
Ovo Tizianovo remek-djelo je postalo dio zbirke Ermitaža 1850. godine, a 1931. godine je prodano Andrewu Mellonu. Kasnije je prešlo u vlasništvo Nacionalne galerije umjetnosti u Washingtonu.
Jan van Eyck, dva panela iz triptiha, "Raspeće i Strašni sud", oko 1430.
Ovi paneli iz takozvane zbirke "Tatiščevljevih višedijelnih ikona" (kupio ih je Dmitrij Tatiščev, ruski veleposlanik u Španjolskoj) predstavljaju fragmente triptiha čiji je centralni dio izgubljen. 1933. godine su prodani njujorškom muzeju umjetnosti Metropolitan. Nakon prodaje ovih panela, kao i slike "Blagovijesti", koju je nekoliko godina ranije kupio Mellon, Ermitaž je ostao bez ijednog van Eyckovog djela.
Nicolas Poussin, Rođenje Venere (Trijumf Neptuna i Amfitrite), 1638.-1640.
Jedan od četiri "trijumfa" koje je Poussin naslikao za legendarnog kardinala Richelieua. Sliku je kupila Jekaterina Velika. 1932. godine je prodana Fondaciji Elkins, a danas se nalazi u Muzeju umjetnosti u Philadelphiji.
Rembrandt, Odricanje Svetog Petra, 1660.
Prodaja ovog djela Rijksmuseumu u Amsterdamu 1933. godine bila je prava tragedija za zaposlenike Ermitaža. Tadašnji direktor muzeja Boris Legran je zapisao: "Ovo je jedino naše Rembrantovo djelo na kojem on koristi učinak umjetnog osvjetljenja".
Vincent van Gogh, Noćni kafe, 1888.
Ovo je jedno od rijetkih djela impresionista koje je Rusija izgubila i to samo zato što 20-ih godina prošlog stoljeća nije vrijedilo mnogo. Muzej nove zapadne umjetnosti u Moskvi (danas Puškinov muzej likovnih umjetnosti) prodao je Van Goghovu sliku 1933. godine Stephenu Clarku, koji ju je oporučno ostavio Muzeju umjetnosti sveučilišta Yale.