Je li se Vladimir Lenjin obogatio u Revoluciji 1917. godine?

Lenjin s listom "Pravda" u rukama.

Lenjin s listom "Pravda" u rukama.

Hulton-Deutsch Collection/Corbis /Getty Images/Getty Images
Lenjin je trošio daleko više nego što je zarađivao, no s druge se strane može reći da je živio asketski.

Prije nego što je u ruskoj revoluciji 1917. godine došao na čelo nove države, Lenjin je zarađivao na povremenim poslovima i publikacijama, a dobivao je novac i od majke. Poslije revolucije sve se promijenilo.

Asketski lider 

Hotel

Kao vođa ruske revolucije Lenjin nikada nije bio izuzetno bogat. Živio je asketski čak i kada se popeo na sam vrh političke vlasti u zemlji.

Lenjin je 1917. godine došao u Moskvu sa ženom i mlađom sestrom i odsjeo u čuvenom hotelu "Nacional" preko puta Crvenog trga. Taj je hotel obično bio stjecište visokih stranih dužnosnika i političara, ali te burne 1917. godine, kada je buknula ruska revolucija, nije bio luksuzan kao inače.

Muzej

"Nekoliko je prozora razbijeno šrapnelima", napisao je John Reed, novinar i autor knjige o ruskoj revoluciji. On je također odsjeo u hotelu "Nacional".

Pa ipak, Lenjin je s obitelji privremeno živio u ovom hotelu dok se u Kremlju pripremao stan za sve njih. Nakon nekoliko mjeseci novi stan je bio gotov i Lenjin se preselio u njega sa ženom i sestrom.

Radni kabinet V. I. Lenjina u muzeju

Novi Lenjinov stan bio je prilično velik. Imao je kabinet i sobe za sastanke i primanja, pa čak i telefonsku centralu s operaterima. Kupanica je takođet bila luksuzna i velika. Imala je kadu, tuš-kabinu i sve ostalo. 

Vladimir Iljič za radnim stolom svog kabineta u Kremlju.

U Kremlju je za Lenjina 1918. napravljen lift, jer se njegov stan nalazio na drugom katu.

Država plaća

Vladimir Lenjin i Nadežda Krupska u naselju Gorki.

Nema sumnje da je novi stan bio komforan, ali u njemu nije bilo one veličanstvenosti karakteristične za nekadašnje ruske vladare. Interijer nije bio pretjerano raskošan niti je imao skupocjene ukrase i predmete.

Priča se da je Lenjin jednom tražio da mu donesu komad filca i prekriju njime pod ispod stola da mu ne bude hladno za noge. Kada je netko bez Lenjinovog znanja umjesto stare krpe stavio raskošno medvjeđe krzno, Lenjin se razljutio i inzistirao da se to ukloni i da se vrati stara krpa. "Takva je raskoš nedopustiva u našoj razorenoj i polusiromašnoj zemlji", rekao je lider ruske revolucije.

Iako je demonstrirao asketski način života, Lenjin je bez ikakvih problema dozvoljavao da se razne usluge koje on koristi plaćaju iz državne kase. 

Vladimir Iljič Lenjin i Nadežda Konstantinovna Krupska u automobilu na Crvenom trgu, 1. svibnja 1919.

Vođa revolucije koristio je medicinske usluge stranih stručnjaka, što je državu koštalo na desetke tisuća dolara. Pored toga, država je sponzorirala dvije Lenjinove kuće izvan grada u koje su uložene značajne investicije da bi se pokrili troškovi za osiguranje, komunikaciju i namještaj. Lenjinova je plaća iznosila 500 zlatnih rubalja mjesečno i ona nije mogla pokriti sve troškove, tako da su se sredstva izdvajala iz proračuna polusiromašne države.

Vođa revolucije imao je jednu slabost koja je državu poprilično koštala. Riječ je o Lenjinovim luksuznim automobilima. 

Automobil Rolls Royce koji je Lenjin koristio 1921.-1922.

S vremena na vrijeme Lenjin se vozio u sljedećim automobilima: Renault 40 CV, Turcat-Mery 165 FM limo i Delaunay-Belleville 45, da i ne govorimo o jedinim automatskim sanjkama na svijetu napravljenim na temelju automobila Rolls-Royce Silver Ghost.

Pa ipak, on je bio svjestan koliko takav autopark mora koštati pa je u svibnju 1922. godine napisao pismo u kojem je pitao nije li možda održavanje tih automobila preskupo.

Odgovor je glasio: "U garaži ima 6 automobila i 12 ljudi. Plaće su standardne. O automobilima se vodi briga. Automobili se ne koriste bez razloga." 

Automobil Rolls Royce u muzeju

Poslije smrti Vladimira Lenjina 1924. godine njegovo je tijelo prevezeno na sanjkama Rolls-Royce Silver Ghost s njegovog podmoskovskog imanja Lenjinske Gorke. Imanje je naslijedio Lenjinov brat Dmitrij i posjedovao ga je sve do 1949. godine.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće