Kako to da ruski vladari uglavnom nisu bili Rusi?

Javna domena; Klimbim
Povijest Rusije službeno počinje dolaskom stranaca sa Sjevera, a posljednji je ruski car bio njemačke krvi. Kakve su bile povijesne pretpostavke za ovu "vladavinu stranaca"?

Još uvijek postoje sumnje i nejasnoće povodom preciznosti detalja vezanih za pozivanje "Varjaga" (Skandinavaca), no povjesničari se slažu da varjaški knez Rjurik, tko god da je on bio, nije porijeklom bio Rus.

Asimilacija Rjurikoviča

Rjurik, minijatura iz

Može se sa sigurnošću pretpostaviti da su prvi ruski knezovi imali normansko porijeklo, čak su nosili i skandinavska imena: Igor, Oleg, Olga... Međutim, oni su se kroz stoljeća asimilirali i stopili s ruskim stanovništvom.

Vladimir Veliki, kijevski knez koji je krstio Rusiju, bio je rođeni Rjurikovič, tj. Rjurikov praunuk. On je težio uspostavljanju dinastičkih veza s drugim zemljama. U toj je misiji pojedine svoje kćeri udao za strane prinčeve i kraljeve, premda ne možemo točno reći koliko ih je bilo jer nema pouzdanih povijesnih izvora.

Njegova kći Premislava (umrla 1015. godine), na primjer, udala se za ugarskog kneza Ladislava Ćelavog (997.-1030.), a Marija Dobronjega (1012.-1087.) postala je žena poljskog vojvode Kazimira I. Obnovitelja (1016.-1058.).

Nijedna kći ruskog kneza Vladimira nije se vratila u domovinu, niti itko od njihovog potomstva.

Rjurikoviči su vladali Rusijom do početka 17. stoljeća, kada je poslije Smutnog doba na rusko prijestolje došla dinastija Romanov.

Petar Veliki i "nova krv" u dinastiji Romanov

Car Aleksej Mihajlovič (1629.-1676.), otac Petra Velikog, bio je vrlo strog po pitanju tradicije i dinastičkih brakova. On nije odobravao da se njegove kćeri udaju za strane knezove, najvjerojatnije zato što nije želio da strana dinastija polaže pravo na ruski tron.

Fridrik Vilhelm, vojvoda od Kurlandije; Ana Ivanovna.

Za razliku od Alekseja Mihajloviča, njegov sin Petar koristio je kćeri i sinovice kao figure u velikoj europskoj dinastičkoj igri. Uspio je udati svoju sinovicu Anu Ivanovnu (1693.-1740.) za kurlandskog vojvodu Fridrika Vilhelma (1692.-1711.), koji je, nažalost, ubrzo poslije svadbe umro, možda zbog pretjerane količine alkohola popijenog na ruskom dvoru. Ana i Fridrih Vilhelm nisu imali djece. 

Portret cara Petra III. Fjodoroviča na dan njegove krunidbe.

Kći Petra Prvog i njegove druge žene Katarine (1684.-1727.) zvala se Ana (1708.-1728.) i rođena je još prije nego što se Petar oženio Katarinom. Ona se udala za vojvodu od Holstein-Gottorpa Karla Fridrika (1700.-1739.). Preselila se u Kiel, prijestolnicu njemačkog vojvodstva Schleswig-Holsteina. Umrla je mlada, ali je samo tri mjeseca prije smrti rodila Karla Petra Ulrika od Schleswig-Holstein-Gottorpa (1728.-1762.), koji će postati ruski car Petar III.

Romanovi njemačke krvi

Elizabeta Petrovna (1709.-1762.) također je bila jedna od mlađih kćeri Petra i Katarine. Ona je posljednja ruska vladarica čijim je venama tekla bar upola ruska krv (Katarina je bila porijeklom iz Livonije). Njezinog nasljednika Petra III. svrgnula je vlastita supruga Katarina (1729.-1796.), koja je rođena kao Sofija od Anhalt-Zerbsta. 

Portret carice Marije Fjodorovne; Portret ruskog cara Pavla I.

Jedini sin Petra III. i Katarine II. bio je Pavao I. (1754.-1801.). On se dva puta ženio. Oba puta njemačkim princezama. Njegova prva žena Vilhelmina Lujza od Hesse-Darmstadta (1755.-1776.) umrla je na porodu zajedno s mrtvorođenim sinom, a druga, Sofija Doroteja od Württemberga (1759.-1828.), primila je rusku pravoslavnu vjeru i postala Marija Fjodorovna.

Sva djeca Pavla i Marije, uključujući Aleksandra (1777.-1825.) i Nikolaja (1796.-1855.), koji će kasnije postati ruski carevi, bila su njemačke krvi, i svi su njihovi potomci također bili Nijemci, s obzirom na to da se u 19. stoljeću nijedan ruski car nije oženio ruskom kneginjicom, jer nijedna nije odgovarala potrebama dinastičkog braka. Romanovi su se u 19. stoljeću strogo pridržavali pravila nasljeđivanja prijestolja koja su tada važila u Rusiji. Naime, nasljednik ruskog prijestolja mogao je stupiti u brak samo s djevojkom koja mu je bliska ili jednaka s njim po carskom statusu, a u Rusiji nije bilo drugih dinastija koje bi se mogle usporediti s dinastijom Romanov. Oni jednostavno nisu imali drugog izbora nego ženiti se europskim princezama, prvenstveno Njemicama, zbog dugotrajnih veza koje su počele još otkako se Petrova kći Ana udala za vojvodu od Holstein-Gottorpa. Na kraju je došlo do toga da su Romanovi i Windsori (ranija njemačka dinastija Saxe-Coburg i Gotha) bili u bliskom srodstvu. 

Krajem 19. stoljeća ruski carevi gotovo da nisu znali ruski. Aleksandar III. (1845.-1894.) govorio je ruski s jakim njemačkim naglaskom, a njegov sin, posljednji ruski car Nikolaj II. (1868.-1918.), ponekad je razgovarao na engleskom čak i sa svojom ženom Aleksandrom Fjodorovnom (1872.-1918.), koja je rođena kao princeza Alix od Hessena i Rajne.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće