60-ih su godina Sovjetski Savez i SAD bili konkurenti u nemilosrdnoj svemirskoj utrci. Svaka od dvije velesile žarko je željela pokazati superiornost nad ideološkim protivnikom.
16. ožujka 1966. godine Amerikanci su izveli prvo spajanje dvije letjelice u svemiru prilikom leta Gemini 8 s ljudskom posadom.
Oni su spajanje letjelica izveli u ručnom režimu, a Sovjeti su žudjeli za time da uzvrate vlastitim uspjehom, pokazavši već naredne godine da mogu izvesti prvo automatsko spajanje letjelica u svemiru. Nažalost, žurba je dovela do prve ljudske žrtve u sovjetskom svemirskom programu.
1967. godine sovjetski konstruktori u svemirskom programu žurno su pripremali lansiranje letjelica "Sojuz-1" i "Sojuz-2" koje su se trebale spojiti u svemiru.
Smrt glavnog sovjetskog svemirskog konstruktora Sergeja Koroljova 1966. godine poremetila je pripreme za ono što je trebalo biti trijumfalno lansiranje. Koroljov je bio izuzetno utjecajna ličnost u sovjetskom svemirskom programu i možda je samo on mogao spriječiti nesreću koja je uslijedila, tako što bi odbio prihvatiti rokove koje je postavljalo političko rukovodstvo zemlje.
Sergej Koroljov i Vladimir Komarov
SputnikMeđutim, Koroljov je preminuo i svoj Eksperimentalni projektni biro br. 1, vodeću sovjetsku instituciju na polju projektiranja raketa i istraživanja svemira, ostavio nasljedniku Vasiliju Mišinu. Nažalost, novi šef sovjetskog svemirskog programa ostat će upamćen prije svega po jednoj od najvećih tragedija koja se dogodila za vrijeme njegovog rukovodstva.
Novi glavni konstruktor ili nije bio dovoljno moćan da riskira da naljuti sovjetsko političko rukovodstvo željno novog velikog uspjeha sovjetske znanosti, ili mu je zaista bilo u interesu ubrzati lansiranje "Sojuza-1". U svakom slučaju, letjelica nije bila dobro pripremljena za let koji se ipak dogodio 23. travnja 1967.
Vladimir Komarov
SputnikToga dana "Sojuz-1" čekao je polijetanje. U letjelici se nalazio pukovnik Vladimir Komarov, iskusni kozmonaut kome je to bila druga svemirska misija. Tada svetska zvijezda Jurij Gagarin dobio je zadatak biti u pripravnosti u slučaju da Komarov ne bude mogao poletjeti.
Jurij Gagarin i Vladimir Komarov
SputnikProblemi su počeli ubrzo nakon što je zlosretni svemirski brod ušao u Zemljinu orbitu. Jedan od dva solarna panela nije se postavio kako je planirano, pa je nedostatak električne energije izazvao greške u funkcioniranju opreme. Sustav zadužen za navigaciju u odnosu na Sunce također nije radio.
Komarov je pokušao ručno promijeniti orbitu letjelice, ali je izazvao neželjenu rotaciju oko osi letjelice, koja se samo pojačavala dok ju je on pokušavao zaustaviti.
Opazivši sve veće tehničke smetnje na svemirskoj letjelici, kontrolni je centar otkazao planirano polijetanje "Sojuza-2", koji se trebao spojiti sa "Sojuzom-1", i usredotočio se na to da Komarova sigurno vrati na Zemlju.
Iskusni je kozmonaut morao ručno upravljati svemirskim brodom kako bi ga pripremio da se spusti na određenu lokaciju na Zemlji. Komarov je to izveo uspješno i stvoreni su uvjeti za siguran povratak, kada je jedan od najosnovnijih sustava na brodu otkazao.
Glavni padobran koji je trebao usporiti pad kapsule nije se otvorio i ona je velikom brzinom udarila o zemlju. Komarov je poginuo, iako se tako predano borio za svoj život i uspjeh misije.
Kada je spasilačka služba stigla na lice mjesta, zatekli su požar koji su lokalni mještani pokušavali ugasiti.
Na mjestu nesreće je 1987. godine podignut spomenik kao znak sjećanja na Komarovljevu žrtvu.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
