Stotine tisuća ljudi prošlo je preko rijeke Moskve u nedelju 4. veljače 1990. godine sa zahtjevom da Komunistička partija odustane od monopola na vlast. Ovo je vjerojatno bio najveći prosvjed u Moskvi još od boljševičke revolucije.
AP"Zadatak našeg skupa je ujedinjenje. Da se ujedine sve poštene snage, da se sve demokratske organizacije udruže u jedinstveni antibirokratski front", govorio je čovjek po imenu Gavriil Popov s kamiona koji je bio parkiran ispred Kremlja i služio kao govornica. Ubrzo zatim je taj isti čovjek postao prvi gradonačelnik Moskve.
Bilo je to 4. veljače 1990. godine. Taj događaj je ušao u povijest kao najmasovniji protest za vrijeme sovjetske vlasti. Popovljeva formulacija mogla je biti daleko kraća, jer je zadatak prosvjeda zapravo bio ukidanje monopola KPSS-a na vlast u zemlji. U tom trenutku je, prema ispitivanjima javnog mnijenja, takav zahtjev podržavalo više od polovice stanovnika u cijeloj zemlji, a u Moskvi i Lenjingradu (danas Sankt-Peterburg) takvih je bilo 70%.
Službeno odobrenu šetnju i skup organizirao je blok demokratskih snaga u Moskvi 4. veljače 1990. godine.
Vladimir Vjatkin/SputnikNezadovoljstvo je bilo podgrijavano podizanjem međunacionalnih tenzija u saveznim republikama, ogromnim redovima, neopisivom birokracijom i praznim policama u prodavaonicama.
Prema ocijenama vlasti, na prosvjed je izašlo oko 300 000 građana, a po ocijenama organizatora, bilo je najmanje pola milijuna ljudi.
Snage demokratskog bloka su 4. veljače 1990. organizirale šetnju i skup u Moskvi.
Vladimir Vjatkin/SputnikNekoliko desetaka tisuća volontera pomoglo je da se mobilizira toliki broj ljudi, i to u vrijeme kada nije bilo interneta i društvenih mreža. Volonteri su svuda lijepili ilegalno otisnute letke. KGB je kontrolirao sve tiskare, pa su im u tiskanju pomagali poznanici sa sveučilišta, iz akademija i drugih institucija.
Tisuće sovjetskih građana okupile su se blizu Kremlja. Moskva, nedelja 4. veljače 1990.
Dmitrij Sokolov/TASSU podne je gomila krenula s Krimskog mosta, prošla ulicom Sadovoje koljco i uputila se prema Kremlju. Među parolama su bile i ove: "Sva vlast narodu!", "Dolje politička policija!", "S kim ste vi, Mihaile Sergejeviču?", "Rusi ne žele nikakve pogrome". Posebno je mnogo bilo plakata s precrtanom cifrom 6, što je značilo "Dolje šesti član Ustava SSSR-a" o rukovodećoj ulozi KPSS-a.
Sudionici velikog prosvjeda u Moskvi 4. veljače 1990. nose plakat na kojem piše da KGB i ruska nacionalistička organizacija "Pamjat" (Pamćenje) zajedno donose smrt.
APJedan od govornika bio je i budući prvi predsjednik RF Boris Jeljcin.
Sudionici velikog prosvjeda u Moskvi 4. veljače 1990. nose plakat na kojem piše da KGB i ruska nacionalistička organizacija "Pamjat" (Pamćenje) zajedno donose smrt.
APTako masovan prosvjed za vrijeme sovjetske vlasti omogućio je sam Mihail Gorbačov (tada je on bio generalni sekretar partije, a predsjednik države je postao mjesec dana kasnije). Njemu je aktivnost demokrata pomogla u borbi protiv konzervativaca unutar stranke. On je znao da mu za promoviranje višestranačkog sustava treba podrška "odozdo".
Tisuće sovjetskih građana okupile su se na trgu ispred Kremlja. Moskva, 4. veljače 1990.
APPrema tome, prosvjed je bio službeno odobren. Sve je to imalo informativni karakter. Organi reda mogli su samo osigurati sigurnost šetnje, koliko je bilo u njihovoj moći, ali nisu mogli zabraniti prosvjed, jer je u toj akciji bilo previše zainteresiranih.
Trobojnica iz carskog razdoblja vijori se ispred zidina Kremlja, gdje su se stotine tisuća ljudi okupile na prosvjedu protiv monopola Komunističke partije na vlast u zemlji. Moskva, nedelja 4. veljače 1990.
APMilicija je stajala na rubovima pločnika i nije se miješala.
Sudionik masovnih demonstracija za demokraciju pokušava čuti što kažu govornici. Moskva, 4. veljače 1990.
APTo je bio prvi takav veliki prosvjed u centru grada. Ranije su se prosvjedi održavali samo na stadionu Lužnjiki. U gomili je vladalo veliko šarenilo. Bilo je tu i demokrata, i monarhista, i anarhista. Doduše, nisu svi oni doživljavali sebe kao opoziciju, nego su se zalagali za reforme i promjene.
Na skupu je sudjelovalo oko 200 000 ljudi. Organizator je bio blok demokratskih snaga.
Dmitrij Sokolov i Andrej Solovjov/TASSRezultat prosvjeda se odmah mogao vidjeti. Već nakon tri dana, 7. veljače, prošireni plenum CK KPSS-a donio je odluku da ukine šesti član Ustava i dozvoli višestranački sustav.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu