Tri najuspješnije operacije sovjetskih trupa u Afganistanu

1. Kunarska operacija (19. svibnja – 12. lipnja 1985.)

Borbe na cesti. Demokratska Republika Afganistan.

Aleksandar Graščenkov/Sputnik

Tijekom cijelog afganistanskog rata istočna provincija Kunar je posebno zabrinjavala kako predstavnike vlasti, tako i zapovjedništvo Ograničenog kontingenta sovjetskih trupa. U toj provinciji su djelovali odredi mudžahedina dobro opskrbljeni oružjem i streljivom iz susjednog Pakistana. Oni su ugrožavali Kabul koji je udaljen od Kunara samo 100 kilometara.

Sovjetska vojska je u ovoj provinciji redovno izvodila operacije, ali nije bilo angažirano dovoljno resursa za konačno rješavanje problema. Posljednja kap u prepunoj čaši bilo je ubojstvo 31 vojnog izviđača 334. zasebnog specijalnog odreda koji je 21. travnja 1985. godine u klancu Maravar upao u zasjedu mudžahedina.

Nakon moćne artiljerijske pripreme u dolinama rijeka Kunar i Pedždara 19. svibnja je na ovo područje desantirano 12 000 vojnika. Istovremeno su prema gradu Asadabadu krenule sovjetske tenkovske trupe i vladine jedinice Demokratske Republike Afganistan s ukupno 5000 vojnika. Neprijatelj je na ovom području imao 6000 ljudi pod zapovjedništvom Gulbudina Hekmatijarija.

Sovjetski i afganistanski vojnici.

L. Jakutin/Sputnik

Mudžahedini su uglavnom djelovali kao gerila, a u Kunarskoj operaciji su pokušali primijeniti taktiku koja im nije bila svojstvena. U želji da povrate izgubljene položaje, prešli su u kontraofenzivu duž cijelog fronta, kao što rade regularne trupe. Sovjetska avijacija i artiljerija su odbile ovaj napad.

Rezultat borbi u provinciji Kunar u svibnju i lipnju 1985. godine bilo je razbijanje Hekmatijarove grupacije koja je izgubila oko 4000 ljudi. Pored toga, zaplijenjeno je 160 skladišta i 2,5 milijuna metaka, zaposednut je vježbovni centar za obuku i deblokiran važan put iz Dželalabada u Barikot, koji su zatim sovjetske trupe kontrolirale do povlačenja Ograničenog kontingenta 1988. godine.

2. Operacija "Zamka" (18. kolovoza – 26. kolovoza 1986.)

Građanski rat u Afganistanu.

Getty Images

U zapadnoj afganistanskoj prvinciji Herat 1986. godine upadljivo je ojačala velika "Zapadna ujedinjena grupacija" na čelu s predvodnikom Ismailom Kanom. Ove jedinice su uživale podršku Irana i mogle su stvoriti velike probleme kako vlastima Demokratske Republike Afganistan, tako i sovjetskim trupama u regiji.

Zapovjedništvo 40. sovjetske armije odlučilo je stati u kraj ovom kontingentu sinkroniziranim napadima u zelonoj dolini Herata i u planinskim područjima na granici s Iranom, gdje su mudžahedini imali utvrđenu bazu "Kokari-Šaršari".

U ravničarskim predjelima neprijatelj je bio iznenađen napadom i brzo se predao, ali u planinama je sovjetski desant naišao na žestoki otpor. Teren je bio gusto miniran s brisanim prostorima koje su potpuno kontrolirali minobacači i oruđa mudžahedina, s tim što je njihova paljba korigirana s iranske strane. Uz sve to, ruski padobranci su nakon nekoliko dana borbe ostali bez rezervi vode na temperaturi od +50 stupnjeva Celzija.

Islamska Republika Afganistan. Skladište zaplijenjenog streljiva i oružja.

Andrej Solomonov/Sputnik

Tek 25. kolovoza uz podršku artiljerije i avijacije motorizirane i desantne jedinice su suzbile neprijateljski otpor i zauzele utvrđeni položaj "Kokari-Šaršari". Ismail Kan se s jednim brojem svojih vojnika uspio skloniti u Iran.

U operaciji "Zamka" uništeno je 26 skladišta s oružjem i streljivom, 25 kuća od nabijene gline pretvorenih u utvrđene položaje i 32 špilje koje su služile kao zaklon. U redovima heratskih mudžahedina je došlo do raskola. Mnogi predvodnici pojedinih odreda su položili oružje, a neki su prešli na stranu afganistanske vlade.

3. Operacija "Magistrala" (23. studenog 1987. – 10. siječnja 1988.)

Mi-8, Afganistan.

Andrej Solomonov/Sputnik

Grad Host, centar istoimene provincije na jugoistoku zemlje, čitavog afganistanskog rata stvarao je glavobolje vlastima u Kabulu. Nepunih 7 godina uz manje prekide on je bio pod opsadom.

Vojska Demokratske Republike Afganistan nije bila u stanju samostalno otkloniti opasnost koju je stvarao predvodnik Džalaludin Hakani te je zbog toga sovjetsko zapovjedništvo pristupilo realizaciji jedne od najvećih operacija tijekom čitavog konflikta, poznate pod nazivom "Magistrala".

Artiljerijska vatra po seoskom naselju u kojem su locirane snage vojne opozicije.

Andrej Solomonov/Sputnik

Glavni zadatak sovjetskih i afganistanskih trupa bio je deblokirati grad Host i uspostaviti kontrolu na cesti koja od ovog grada vodi prema Gardezu, a također uništiti uporište mudžahedina "Džavara" (u prijevodu s paštunskog jezika "Vučja jama"). To područje je jednom već bilo očišćeno, u travnju 1986. godine, ali su mudžahedini uz pomoć Pakistana ubrzo obnovili otpor.

"Magistrala" je počela tako što je specnaz zajedno s regularnim vladinim jedinicama počeo čistiti prijevoj Sate Kandav. U cilju otkrivanja neprijateljskih skrivenih borbenih položaja organiziran je takozvani "pjeskoviti desant", tj. vreće s pijeskom su se izbacivale iz aviona pomoću padobrana. "Neprijatelji su bili šokirani kada su vidjeli 'desant'", napisao je kasnije zapovjednik 40. armije, general Boris Gromov. "Kasnije su zarobljenici pričali o tome. Bili su zbunjeni. Čitavu minutu ili minutu i pol vladala je potpuna tišina, a onda su, po svemu sudeći, shvatili da je u tijeku desant pa su podivljali od naše drskosti i otvorili paljbu iz svih raspoloživih sredstava. A nama je samo to bilo potrebno. Artiljerija je uništila sve otkrivene neprijateljske pozicije. To nam je omogućilo da probijemo blokadu..."

Okolica vojne baze "Dževara". Ovdje su se nalazili sjedište kontrarevolucionarnih snaga, utvrđene pozicije, artiljerijska gnijezda i skladišta streljiva, oružja i hrane.

Viktor Budan/TASS

Pravi padobranci su se zajedno s grupama afganistanskog specnaza iskrcali u okolici grada Hosta i krenuli u susret sovjetskim trupama koje su nadirale iz Gardeza. Tako su mudžahedini bili stisnuti s različitih strana i razbijeni.

Početkom siječnja 1988. godine u deblokirani grad, gdje je vladala glad, upućene su kolone vozila s namirnicama. Baza "Džavara" je uništena, a snage Džalaludina Hakanija su slomljene i time su osujećeni planovi mudžahedina vezani za stvaranje neovisne panislamske države u provinciji Host.