Što je bilo veliko u postignućima Petra Velikog?

Car Petar (1672.-1725.) je bio izuzetna ličnost, ali nadimak Veliki nije dobio zbog svoga karaktera. Praviteljstvujušči senat je 1721. godine proglasio Petra Prvog ruskim carem i darovao mu titulu "Veliki" zbog njegovih izuzetnih postignuća u upravljanju državom.

1. Stvorio je rusko plemstvo i prisilio ga da služi državi

Vojne igre Potešnih jedinica Petra I. kod sela Kožuhova.

Aleksej Kivšenko

Ruska država je krajem 17. stoljeća dospjela u krizu. Jedan od razloga bio je taj što su visoki položaji u državi i vojsci pripadali isključivo boljarskim obiteljima. Petar je 1701. smatrao da zemlja može pripadati samo ljudima koji služe državi. Čim netko prestane služiti, odmah mu se oduzimaju i zemlja i kmetovi. Demonstrativno je davao plemićki status ljudima koji ranije nisu pripadali aristokratskim krugovima, ali su dokazali hrabrost u bitkama. Dodjeljivao im je titule baruna i grofova koje je preuzeo iz Europe. Uveo je i princip nasljeđivanja plemićke titule i odredio da svaki plemić stupa na službu od svoje petnaeste godine. Tako je stvorio rusko plemstvo koje je, sa svoje strane, izgradilo veliku Rusiju u 18. i 19. stoljeću.

2. Osnovao je Sankt-Peterburg, ruski grad s najviše europskog duha

Petar Prvi postavlja kamen temeljac sanktpeterburške tvrđave.

Javna domena

Petar je shvaćao da mu je potreban novi veliki grad u kojem će se njegovo plemstvo kao novi društveni sloj kretati i prepletati, međusobno natjecati i stvarati novu hijerarhiju u ruskom društvu. Pored toga, Rusiji su bile krajnje neophodne nove trgovačke veze s Europom i izlazak na more.

Svi spomenuti ciljevi su postignuti jednim potezom – osnivanjem Sankt-Peterburga 1703. godine na močvarnom zemljištu Ingrije (duž južne obale Finskog zaljeva). Moskva nije izgubila svoj značaj kao "stara prijestolnica", no ruski su se carevi poslije Petra Prvog službeno krunili u novoj prijestolnici. Sankt-Peterburg je ujedno, kao što je njegov osnivač i planirao, postao grad europskog izgleda. U njemu je i život organiziran na europski način, što je doprinijelo postizanju još jednog važnog cilja Petra Velikog.

3. Potaknuo je Ruse da uspostave kontakte s Europom

Brijač

Javna domena

Unatoč ustaljenom mišljenju, Petar nije zabranjivao nošenje brade kao takve. Na selu su kmetovi nastavili nositi bradu, a Rusi su u tom razdoblju većinom bili kmetovi. Međutim, u gradovima je Petar prisilio muškarce da plaćaju značajnu sumu novca ukoliko i dalje žele nositi bradu (to se odnosilo na sve stanovnike gradova izuzev svećenstva). Pored toga, žiteljima gradova je bilo strogo zabranjeno nositi tradicionalnu odeću. Petar je svima naredio da se oblače kao Europljani.

U njegovo vrijeme su stranci preplavili Rusiju. I sve su to bili gastarbajteri. Oni su gradili brodove, služili u vojsci, radili kao učitelji, organizirali trgovačke tvrtke i pravili tvornice. S druge strane, Petar je mnoge Ruse poslao u inozemstvo na školovanje, a i sam je iz istog razloga boravio u inozemstvu 1697.-1698. No Petar se nije samo družio s Europljanima. On je krenuo u Veliki sjeverni rat protiv Švedske, najmoćnije europske sile onoga doba.

4. Napravio je od Rusije europsku vojnu supersilu

"Bitka kod Ganguta"

Maurice Baquoy

U Velikom sjevernom ratu (1700.-1721.) rješavalo se pitanje kontrole nad Baltičkim morem i njegovim obalama. Rusija je željela vratiti svoje teritorije u Ingriji, jer su te zemlje pripadale Moskovskoj carevini do Smutnog doba, tj. do početka 17. stoljeća. Kada je Petar došao na vlast, jedina velika trgovačka luka u Rusiji bio je Arhangelsk na Bijelom moru, tako da je izlazak na Baltik imao odlučujući značaj za razvoj pomorske trgovine. Čim je počeo rat, Petar je pokrenuo sveobuhvatnu reformu ruske vojske.

Mir između Rusije i Švedske uspostavljen je mirovnim sporazumom u Nystadu (1721.). Njime su potvrđene pobjede koje je Rusija odnijela u regiji Baltičkog mora. Poslije pobjede nad Švedskom Rusija je postala Rusko Carstvo, a Petar je proglašen carem. S reformiranom vojskom Rusija je postala europska supersila, u kojoj je Petar uspostavio i suvremeno zakonodavstvo.

5. Regulirao je zakonom sve sfere života u Rusiji

Ogledalo

Futureal (CC BY-SA 3.0)

Pored ratne vještine i taktičkog razmišljanja, Petar je bio i uspješan zakonodavac. Pod njegovim je rukovodstvom u Rusiji izgrađen novi pravni i državni poredak, gdje je vlast bila utjelovljena u kolegijima, a oni su svojevrsna preteča današnjih ministarstava. Najviši sudski organ (poslije cara) bio je Praviteljstvujušči senat. Rusku pravoslavnu crkvu je Petar podčinio državi tako što je 1721. godine ukinuo instituciju patrijarha i osnovao Praviteljstvujušči sinod koji je umjesto patrijarha funkcionirao kao "svjetovna" uprava nad Crkvom.

Petar je osobno izdao mnoštvo ukaza kojima su regulirani detalji svakodnevnog života stanovnika Rusije. Naredio je Ruskinjama da više ne koriste čađu za čišćenje zuba, naučio je žitelje gradova da zakopavaju smeće na mjestima određenim za to, naložio je da se za vrijeme žetve umjesto srpa koristi kosa itd. Njegove reforme su praktički formirale Rusiju i većinom su važile sve do 1917. godine.