Kako je SSSR razvijao ekonomiju pomoću nuklearnih eksplozija? (FOTO)

Aleksandar Liskin/Sputnik
Sovjetski Savez je, kao i SAD, intenzivno koristio nuklearno oružje u civilne, industrijske svrhe. Međutim, takvi eksperimenti nisu donijeli ništa osim štete.

1. SSSR je 1965. godine počeo program "Nuklearne eksplozije za narodnu privredu", kojm se najrazornije oružje na svijetu trebalo primijeniti u civilne svrhe. U okviru ovog programa realizirane su 124 industrijske podzemne eksplozije, čiji je cilj bilo stvaranje umjetnih jezera i kanala za povezivanje rijeka, kao i pronalaženje i eksploatacija nalazišta ruda. Pretpostavljalo se da se pri podzemnoj detonaciji može izbjeći širenje radijacije na površini, kao i zagađenje životne sredine.

2. Sovjetski Savez nije bio jedina, pa čak ni prva zemlja koja je primijenila nuklearno oružje u civilne svrhe. Od 1957. do 1973. godine u SAD-u je provedena takozvana operacija "Plowshare", tijekom koje je na teritoriju zemlje izvršeno 27 industrijskih eksplozija.

3. Osim korištenja nuklearnog arsenala koji je posjedovala sovjetska vojska, za industrijske ciljeve je specijalno napravljeno streljivo veće "čistoće", koje je predstavljalo manju radijacijsku opasnost od vojnog streljiva.

4. Prva podzemna industrijska eksplozija u SSSR-u izvršena je 15. siječnja 1965. godine u plovnom dijelu toka rijeke Čagan u Kazahstanu. Tako je nastao krater promjera oko 500 i dubine do 100 metara, u kojem je poslije povezivanja s tokom rijeke i skupljanja proljetnih bujica nastalo umjetno jezero. "Čudo-jezero je ostavljalo neugodan dojam, i to ne zbog radijacije, koja je još uvijek bila dosta visoka na nasipu, nego zbog crne vodene površine i beživotne turobne gomile zemlje oko nje. Bila je to unutrašnjost dubine zemlje izvrnuta naopačke", sjećao se nuklearni fizičar Viktor Mihajlov, koji je posjetio jezero godinu dana poslije eksplozije.

5. Ovakva "jezera" su trebala poslužiti kao izvor vode za poljoprivredna gospodarstva (zalijevanje, uzgoj stoke i sl). Bilo je planirano da se samo na teritoriju Kazahstana napravi preko 40 ovakvih rezervoara.

6. Nekoliko godina se pratila razina radijacije Čaganskog jezera. U njega je ubačeno 36 vrsta ribe (čak i pirane iz Amazone), 150 vrsta bilja, nekoliko desetaka vrsta mekušaca, vodozemaca, gmizavaca i sisavaca. Međutim, 90% njih nije preživjelo, a ostali su razvili različite vrste mutacija. Između ostalog, u jezeru je ulovljen divovski slatkovodni rak težak 34 kilograma.

7. Danas vlasti Kazahstana jezero Čagan ubrajaju među lokacije koje su posebno teško stradale zbog nuklearnih ispitivanja. Razina radioaktivnih tvari u vodi nekoliko stotina puta nadmašuje dozvoljene norme, što je čini neupotrebljivom za piće i zalijevanje. Ali to ne sprečava lokalno stanovništvo da ovamo dovodi stoku na pojište.

8. Nešto bolje je prošlo drugo umjeto jezero formirano u nuklearnoj eksploziji. Jezero s karakterističnim imenom Jaderno (rus. "nuklearno") na sjeveru Permskog kraja ne opravdava svoj naziv u potpunosti, jer je radijacija u njemu uglavnom u granicama normale. Jezero je danas omiljeno mjesto ribara i gljivara.

9. Nisu sve industrijske eksplozije u SSSR-u protjecale glatko. Nekoliko puta su završavale izbacivanjem radioaktivnih tvari na površinu. Najpoznatiji ovakav slučaj je neuspješan projekt "Globus-1", koji je u povijesti ostao zapamćen kao "Ivanovska Hirošima". 19. rujna 1971. godine u središnjem dijelu Rusije, samo 363 kilometra od Crvenog trga, neuspješna podzemna eksplozija na obali rijeke Šači završila je izbacivanjem radijacije u okolinu, što je tijekom nekoliko narednih godina dovelo do velikog porasta broja onkoloških oboljenja u naseljima Ivanovske oblasti u okolini žarišta. Premda su vlasti djelomično dekontaminirale teritorij, odnošenje radioaktivnog zemljišta s obale Šačija trajalo je sve do sredine drugog desetljeća 21. stoljeća.

10. Unatoč svim mjerama predostrožnosti, prilikom industrijskih eksplozija nije se moglo izbjeći zagađivanje radijacijom ruda i životne sredine. Sovjetski Savez je 1988. godine obustavio ovakve eksplozije. Danas su one zabranjene u cijelom svijetu međunarodnim sporazumima.

Još više zanimljivih priča i videa na Facebook stranici Russia Beyond:
Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće