Zašto je Lav Tolstoj, otac trinaestero djece, mrzio seks?

Lav Tolstoj je bio originalna i kontroverzna ličnost. Deseci ljubavnih afera u njegovoj se biografiji isprepliću s propovijedanjem morala, čednosti i obiteljskih vrijednosti. Da nije možda moralističkim sentencama pokušavao iskupiti vlastite grijehe?

Stid i blud

"Kad su me braća prvi put odvela u javnu kuću, ja sam izvršio taj čin, a onda sam stajao kraj kreveta te žene i plakao" - tako je Tolstoj kasnije opisao svoj prvi seks. Imao je tada 16 godina.

Lav Tolstoj, 1848.

Javna domena

Prve romantične osjećaje i tjelesnu privlačnost ženske osobe osjetio je oko 13 godina. To je također opisao u dnevniku: "Jedan snažan osjećaj, sličan ljubavi, osjetio sam tek s 13 ili 14 godina. Ne želim vjerovati da je to bila ljubav, jer je u pitanju bila punašna sobarica (doduše, imala je vrlo privlačno lice), a uz to je razdoblje od 13. do 15. godine za dječaka najnezgodnije: ne znaš na što se baciti, a sladostrašće u tom razdoblju djeluje neobično snažno."

Budući pisac je počeo voditi dnevnik s 18 godina, kada je dospio u bolnicu zbog venerične bolesti. To je za njega bio veliki potres i zato mu je trebalo da se sabere i sredi svoje osjećaje. Doduše, ni bolest nije mogla suzbiti njegovu želju za tjelesnim uživanjima. On u dnevniku često piše o sladostrašću i razmišlja o vlastitoj pohoti.

Tolstoj je sudjelovao u Krimskom ratu i imao 26 godina kada je njegov korpus 1854. privremeno odsjeo u Bukureštu. U dnevniku je tada s negodovanjem napisao da se "iskvario": "U više navrata sam spavao sa ženama, lagao sam, očitovao svoju taštinu, i što je najgore, pod neprijateljskom vatrom se nisam ponašao onako kako sam od sebe očekivao."

Mladi pisac Lav Nikolajevič Tolstoj. Reprodukcija fotografije iz 1856.

Javna domena

Par godina kasnije on odlazi na svoje imanje Jasna Poljana i tamo, pateći od dokolice, piše kako ga svakodnevno muče sladostrasne želje i kako se zbog svega toga osjeća odvratno. "Odlučio sam da za ova dva mjeseca nađem ljubavnicu, gdje god i kako god", "Osjećam užasnu pohotu, koja izaziva čak i fizičku bol", "Šetao sam kroz vrt. Vrlo lijepa i zgodna seljanka. Nepodnošljivo sam odvratan tom nemoćnom težnjom ka poroku. Bolje bi bilo da sam ja porok."

Sudeći po piščevom dnevniku, može se izvesti zaključak da je Tolstoj bio nevjerojatan zavodnik. Mnogi istraživači izvode upravo takav zaključak i šire glasine o velikom broju djece rođene u nezakonitim intimnim Tolstojevim vezama sa seljankama (a zapravo se zna samo za jedno dijete). S druge strane, takav razuzdan život s posjetama javnoj kući bio je uobičajen za mlade plemiće u ono doba. Naprotiv, neobično je bilo da netko obraća na to pažnju, da je toliko potresen i kori samoga sebe.

Borba s pohotom

Sofija Bers, 1862.

Arhivska fotografija

Poznati ruski pisac je stalno preispitivao svoj stav prema tjelesnim uživanjima i sam je sebi propisivao kakav treba postati kao čovjek. Primjerice, 1855. godine je napisao sljedeće: "Čovjek uglavnom teži ka duhovnom životu, a za dostizanje duhovnih ciljeva je potreban položaj u kojem zadovoljavanje tjelesnih težnji ne proturječi zadovoljavanju duhovnih stremljenja ili se podudara s njima <...> Dakle, evo mog novog pravila, pored onih koje sam odavno sebi postavio: treba biti djelatan, razborit i skroman."

Tolstoj se trudio potisnuti pohotu i u tu se svrhu odlučio stalno nečim baviti. Od 1856. godine traži djevojku kojom će se oženiti i tako prekinuti s razuzdanim životom. Međutim, ne uspijeva uspostaviti pravu vezu ni s jednom kandidatkinjom u plemićkim krugovima. Tek šest godina kasnije 34-godišnji Tolstoj upoznaje 18-godišnju Sofiju Bers i ona mu "odgovara".

Prije svadbe pokušava "očistiti savjest" i pokazuje mladoj nevjesti svoje dnevnike, jer ne želi da u njihovim odnosima bude bilo kakvih tajni. Zaklinje se da je neće varati. Sofija prolijeva mnogo suza čitajući opise njegovih "pustolovina", no pristaje na udaju. Odmah poslije vjenčanja Tolstoj odlazi sa suprugom u Jasnu Poljanu.

Sretan ili nesretan brak?

Grof Lav Tolstoj (1828.-1910.), ruski pisac i filozof, u svom vrtu sa ženom Sofijom, oko 1906. godine.

Arhivska fotografija

Lav Tolstoj nije bio samo moralist, nego i fatalist. Smatra se da je prema ženi postupao kao pravi tiranin. Naime, trudeći se ne "razgnjeviti Boga", on je prisilio ženu da zaredom rodi trinaestero djece.

Poznat je slučaj kada je Sofija imala gnojni otok. Liječnik je poslije pregleda preporučio operaciju, ali je Tolstoj dugo oklijevao, smatrajući da se "ne smije protiviti volji Božjoj", čak i ako žena može umrijeti.

I pored svega, Sofija je voljela muža i bila mu bezrezervno predana, pomagala mu u svim poslovima (upravljala je cijelim imanjem u Jasnoj Poljani), odgajala djecu i održavala kućanstvo. Nekoliko puta je svojom rukom prepisala cijeli "Rat i mir".

Tolstoj je smatrao da je ženi mjesto u obitelji. Kao primjer može poslužiti sudbina Nataše Rostove koja je pronašla sreću u djeci, a također i Kiti Ščerbacke u "Ani Karenjinoj", koja se preporodila kada je postala majka. Uostalom, svi znamo što je Tolstoj uradio Ani Karenjinoj zato što je iznevjerila obitelj i utonula u strastima, zaboravivši sina.

Odbacivanje seksa

Tijekom 1880-ih Tolstoj doživljava duhovni preokret i potpuno mijenja svoje poglede na svijet. Sada se želi potpuno odreći privatne svojine i autorskih prava na svoja književna djela. Isto tako mijenja i stav prema braku. Ranije je u njegovim djelima obitelj bila na prvom mjestu, a sada nastupa potpuno razočaranje u brak. Te svoje nove misli pisac iznosi u dijelu "Kreutzerova sonata".

Film "Kreutzerova sonata" (1987.), Sofija Miljkina i Mihail Švejcer.

Mosfiljm, 1987.

U ovoj priči on govori o prezrenoj prirodi ljudskih strasti, o tome kako se čovjek ne može izboriti s pohotom i o razornoj sili ljubomore. Glavni junak u mladosti vodi raskalašen život, isto kao i pisac. Tvrdi da su žene stvorene samo da uzbuđuju muškarce. U napadu ljubomore ubija svoju nevinu ženu.

U to doba Tolstoj nije samo čuveni pisac, nego u nekom smislu i duhovni vođa. Čitatelji "gutaju" svako njegovo djelo i svako njegovo djelo ima ogroman utjecaj. Zbog toga carska cenzura zabranjuje "Kreutzerovu sonatu" poslije njezinog objavljivanja. Znanstvenik Pavel Basinski, koji proučava Tolstoja, piše: "Pročitavši 'Kreuzerovu sonatu' mladi su ljudi odbacivali brak i rađanje potomstva, polazeći od toga da se obitelj temelji na nečistom spolnom instinktu."

U ovom razdoblju pisac ne doživljava seksualno zadovoljstvo kao mladenačku ludoriju, nego kao ozbiljnu ovisnost. "Bludnik nije uvredljiva riječ, nego stanje (mislim da isto vrijedi i za bludnicu), stanje nemira, znatiželje i potrebe za nečim novim. Takvo stanje nastaje kada čovjek radi zadovoljstva ne opći s jednom, nego s mnogim ženama. On se može suzdržati, kao i pijanica. Ali pijanica je pijanica, i bludnik je bludnik - čim mu popusti pažnja, on doživi pad", piše Tolstoj u dnevniku, a zatim priznaje:" Ja sam bludnik."

Dok je radio na "Sonati", Tolstoj je dobivao brošure od "šejkera", američke vjerske organizacije koja propovijeda celibat. Tada je svom prijatelju Vladimiru Čertkovu napisao da su "šejkeri" učvrstili njegov stav prema braku. Sada on ne propovijeda samo moral i borbu protiv bluda, nego potpunu čednost i odbacivanje tjelesnih kontakata.

Na kraju života pisac zaista odbacuje brak, tj. napušta ženu i sve ukućane, a nakon deset dana umire na željezničkoj stanici u susjednoj guberniji.