Legenda glasi da je ruski car Nikolaj Prvi kao vladar bio toliko okrutan i ćudljiv da je kontrolirao čak i izgradnju pruge. Prilikom planiranja prve veće ruske pruge od Sankt-Peterburga do Moskve navodno je car osobno pomoću ravnala povukao ravnu liniju na karti. No nije primijetio da je isturio prst kojim je držao ravnalo, pa je olovka prešla preko careva prsta umjesto duž ravnala. Tako se na karti pojavila "krivulja" na ravnoj liniji, a činovnici su u strahu od carevog gnjeva ostavili taj zavoj i izgradili prugu baš tako kako ju je nacrtao car Nikolaj.
Franz Krüger/Ermitaž
Isto ovo se ponekad priča za Staljina i Transsibirsku željeznicu, pa čak i za Petra Velikog i put iz Moskve u Peterburg! U svakom slučaju, vrijeme je da se taj mit raskrinka.
Recept za katastrofu
Arhivska fotografija
Čuveni "prst" se nalazio blizu sela Verebje u Novgorodskoj oblasti. U početku je pruga na ovom mjestu bila potpuno ravna, ali upravo u tome je i bio veliki problem.
Teško je napraviti željezničku prugu bez "krivudanja" tamo gdje reljef nije ravan. Na spomenutom mjestu je visinska razlika bila zaista velika. Nadmorska visina stanice "Mstinski most" je iznosila 79 metara, a na sljedećoj postaji "Torbinu" već 192 metra, tako da je pruga imala vrlo strm uspon dugačak 21 kilometar, uz koji se vlak teško penjao. Teško se i spuštao, jer se kočnice zapale od trenja. Vlakovi su se teško zaustavljali u pravcu Sankt-Peterburga dok su se spuštali prema stanici "Mstinski most".
Arhivska fotografija
U suprotnom smjeru, iz Peterburga u Moskvu, nisu imali dovoljno snage da se popnu na brdo. Rješenje je bilo da se vagoni otkače u podnožju, pa da lokomotiva izvlači po nekoliko vagona na vrh brda.
U veljači 1852., tri mjeseca nakon puštanja pruge u rad, došlo je do nesreće. Nagib na stanici je bio toliko velik da su vagoni mogli sami krenuti nizbrdo. U jednom vlaku je bilo mnogo vagona pa su u podnožju podijeljeni na dvije skupine i lokomotiva je vukla na brdo jednu po jednu. I dok je vukla drugu "turu", vagoni iz prve skupine su krenuli nizbrdo sa stanice i udarili u lokomotivu i ostale vagone.
Arhivska fotografija
I pored svega, do 1869. godine ništa nije učinjeno da se riješi problem uspona, a onda je izgorio most na rijeci Msti. Poslije toga je inspekcija ustanovila da je pruga na tom mjestu previše opasna i da se taj problem mora riješiti.
Kako se pojavio "carev prst" i kako je nestao?
Neu-Zwei (CC-BY-SA)
Odlučeno je da se napravi obilaznica i da pruga samim tim bude 5 kilometara duža. Stari most preko rijeke Verebje je srušen, a umjesto njega je napravljen željeznički nasip u kojem je ostavljena cijev za protok vode. Dodane su i dvije stanice. Izgradnja je završena 1881. godine. Tako se pojavio zavoj koji je na karti podsjećao na "carev prst". Car Nikolaj Prvi, kojem se taj "prst" pripisuje, umro je 26 godina ranije.
Arhivska fotografija
Sada na karti više ne možete naći taj "carev prst" na pruzi Moskva - Sankt-Peterburg, jer je Ministarstvo prometa 2000. godine donijelo odluku da iz sigurnosnih razloga ispravi i poravna prugu na tom mjestu, s obzirom na to da je novim brzim vlakovima potreban pravac na kojem ne moraju usporavati.
Vitoljd Muratov/(CC BY-SA 3.0)