1. Te tragične 1941. godine Wehrmacht je okupirao veći dio baltičke regije, Bjelorusiju i pola Ukrajine, i približio se Lenjingradu (danas Sankt-Peterburg) i Moskvi. Utoliko je bila neobičnija odluka sovjetskog rukovodstva da tisućama kilometara daleko od Europe otvori novi front protiv Irana.
Javna domena
2. Iran je dosta zabrinjavao saveznike. Iako se deklarirao kao neutralan, ipak je bio izrazito naklonjen Nijemcima. Treći Reich je imao ogroman utjecaj na iransku politiku i ekonomiju. Njemačka obavještajna služba je u Iranu obavljala velike operacije. Iranski šah Reza Pahlavi odbacio je sve britanske i sovjetske molbe da protjera iz zemlje mnogobrojne njemačke državljane.
Dmitrij Minsker/Sputnik
3. Takvo stanje je bilo neprihvatljivo, djelomično i zbog toga što je važna dionica transporta sukladno Zakonu o zajmu i najmu vodila preko iranskog teritorija, kroz takozvani perzijski koridor. Saveznici su se dogovorili da preuzmu kontrolu nad zemljom do kraja rata kako bi se isključila svaka mogućnost da Iran pomogne silama Osovine ili im se čak i pridruži. Tako su 25. kolovoza 1941. godine sovjetske i britanske trupe ušle u Iran. Ova vojna intervencija je dobila naziv "Operacija Sloga".
Javna domena
4. Sovjetski Savez je pronašao legitimni razlog za intervenciju tako da nije objavio Iranu rat. Pozvao se na Rusko-perzijski sporazum iz 1921. godine, u kojem piše: "Ako treća strana poželi iskoristiti perisijski teritorij kao bazu za operaciju protiv Rusije, Rusija ima pravo poslati svoje trupe u dubinu perzijskog teritorija radi izvođenja vojnih operacija koje su neophodne za njezinu obranu."
Javna domena
5. Sovjetska i britanska intervencija s padobranskim desantom u neprijateljskoj pozadini je bila neočekivana, a saveznička avijacija je imala apsolutnu dominaciju na nebu, tako da brojnija iranska vojska nije imala mnogo šanse da se obrani. U prvim danima su Iranci pokušali pružiti otpor, ali su se ubrzo dali u kaotični bijeg i masovno se predavali.
Javna domena
6. Vidjevši da vojska gubi bitke na svim frontovima, iransko rukovodstvo je 29. kolovoza naredilo svojim trupama da polože oružje. Sutradan su se britanske i sovjetske trupe sastale u Sanandadžu, a 31. kolovoza su se Sovjeti i Britanci rukovali u Kazvinu, na samo 160 kilometara od Teherana.
Javna domena
7. Saveznička vojska je 15. rujna ušla u Teheran, gdje je organizirala zajedničku vojnu paradu. Sovjeti su u cijeloj kampanji izgubili 40, a Britanci 22 vojnika. Iranci su izgubili preko 800 vojnika, dok je 200 civila poginulo kada su saveznici bombardirali iranske gradove.
Javna domena
8. Sovjetske trupe su okupirale sjeverni, a britanske južni i jugozapadni dio zemlje. Iran je dobio novog čelnika. Šah Reza Pahlavi se odrekao prijestolja u korist svog sina Mohammeda Reze Pahlavija, pod čijim rukovodstvom je zemlja objavila rat Njemačkoj. Time je omogućeno neometano funkcioniranje perzijskog koridora, a zatim i održavanje konferencije savezničkih lidera u Teheranu 1943.
Javna domena
9. Odlučeno je da Saveznici napuste Iran šest mjeseci nakon završetka rata. Velika Britanija je pravodobno evakuirala svoje postrojbe, a Sovjeti nisu žurili. Staljin je organizirao osnivanje nekoliko marionetskih država - Azerbajdžanske Narodne Republike i kurdske Republike Mahabad na sjeveru Irana s ciljem da ih kasnije anektira.
Javna domena
10. Taj korak je imao veliki diplomatski odjek na Zapadu i u UN-u, što je na kraju primoralo Sovjetski Savez da popusti i ostavi marionetske države na milost i nemilost sudbine. Ubrzo zatim je iranska vojska ponovno uspostavila kontrolu nad svojim sjevernim teritorijima.
Javna domena