Odmah poslije prvih nacističkih napada većina moskovskih autobusa i kamiona preusmjerena je za potrebe Crvene armije, kao i veći dio goriva i plina. Tako su trolejbusi postali glavno prometno sredstvo. Gradu su za grijanje bili potrebni ugljen i drva, pa su neki trolejbusi pretvoreni u teretna vozila, kao ovaj na fotografiji. Sve do danas Moskva ima jednu od najvećih mreža trolejbusa na svijetu.
Na ljeto 1941. godine centar Moskve je u potpunosti kamufliran: sve tvornice, mostovi, telegrafske stanice, Kremlj i Boljšoj teatar skriveni su od mogućih zračnih napada. Pritom su korištene različite metode: od kontrastnog bojanja površina do pravljenja arhitektonskih maketa. Pa ipak, Boljšoj teatar je teško oštećen, kada je 28. listopada 1941. godine bomba teška 500 kilograma udarila u njega i raznijela predvorje. Rekonstrukcija omiljenog kazališta u zemlji trajala je dvije godine i tek je 1943. godine otvorena nova operna sezona izvođenjem "Ivana Susanjina".
Stambeni kompleks na Bersenjevskom keju izgrađen je od 1927. do 1931. godine za sovjetsku elitu i zato je popularno nazvan "Vladina zgrada", a kasnije "Zgrada na keju". Tu su stanovale dvije stotine sovjetskih dužnosnika i njihovih zamjenika, 15 maršala i pet admirala. Na jesen 1941. godine zgrada je iseljena i protuzračne snage su smještene na njezinom krovu. Skoro svi stanari ovog kompleksa otišli su na ratište, a trećina njih se nikada nije vratila.
Prve "barikade" od balona u Moskvi upotrijebljene su na tri mjesta: u Aleksandrijskom vrtu odmah pored zidina Kremlja, na mjestu gdje se danas nalazi nova katedrala Krista Spasitelja i u parku Zarjadje. Ukupno je u sovjetskoj prijestolnici iskorišteno preko 300 vojnih balona kako bi se Kremlj zaštitio od zračnih napada. Baloni su jedan po jedan podignuti na visinu od 4 kilometra, pa su zrakoplovi Luftwaffe nalijetali na njihove zategnute metalne sajle.
Početkom 19. stoljeća ovaj se kraj nalazio daleko od centra grada, a danas je njegov dio. Uoči izbijanja rata ovdje su podignuti stambeni kompleksi i planirano je da se tu iskopa novi vodeni kanal, što nikad nije ostvareno.
Ova je strateški značajna cesta povezivala Moskvu s Možajskom obrambenom linijom, jednim od četiri utvrđena područja oko grada. Na ovoj fotografiji možete vidjeti kako vojna vozila prolaze pored mjesta gdje se danas nalazi Muzej Borodinske bitke.
Nakon što je Možajska obrambena linija probijena, Moskva se službeno našla pod opsadom. 10 kilometara barikada načinjenih od 24 000 protutenkovskih prepreka i 46 kilometara žičane ograde postavljeno je oko grada. Prozori su prelijepljeni kako se staklo ne bi rasprskavalo prilikom bombardiranja. Moskva je ukupno podnijela 72 zračna napada tijekom rata, najveći broj u jesen 1941. godine.
17. srpnja 1944. godine 57 600 vojnika i časnika Wehrmachta marširalo je ulicama Moskve. Ova "parada poraženih" trajala je nekoliko sati. Za njima su išli kamioni za pranje ulica koji su simbolično "prali" zemlju od nacističkih okupatora.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu