Prije i poslije: Moskovske ulice u Drugom svjetskom ratu i danas

Anton Usanov/Mosgortur, MMAM
Kada je 1941. godine počeo rat između Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke, Moskovljani su kamuflirali Boljšoj teatar da bi ga zaštitili od zračnih napada i postavili barikade u blizini stambenih kompleksa. Ovi ratni prizori predstavljaju oštar kontrast u odnosu na današnji izgled istih lokacija.

Transport drva i ugljena, Ulica Gorkog (danas Tverska ulica), 1941. godine

Odmah poslije prvih nacističkih napada većina moskovskih autobusa i kamiona preusmjerena je za potrebe Crvene armije, kao i veći dio goriva i plina. Tako su trolejbusi postali glavno prometno sredstvo. Gradu su za grijanje bili potrebni ugljen i drva, pa su neki trolejbusi pretvoreni u teretna vozila, kao ovaj na fotografiji. Sve do danas Moskva ima jednu od najvećih mreža trolejbusa na svijetu.

Kamuflaža Boljšog teatra, jesen 1941. godine

Na ljeto 1941. godine centar Moskve je u potpunosti kamufliran: sve tvornice, mostovi, telegrafske stanice, Kremlj i Boljšoj teatar skriveni su od mogućih zračnih napada. Pritom su korištene različite metode: od kontrastnog bojanja površina do pravljenja arhitektonskih maketa. Pa ipak, Boljšoj teatar je teško oštećen, kada je 28. listopada 1941. godine bomba teška 500 kilograma udarila u njega i raznijela predvorje. Rekonstrukcija omiljenog kazališta u zemlji trajala je dvije godine i tek je 1943. godine otvorena nova operna sezona izvođenjem "Ivana Susanjina".

Protuzračne snage na Bersenjevskom keju, jesen 1941. godine

Stambeni kompleks na Bersenjevskom keju izgrađen je od 1927. do 1931. godine za sovjetsku elitu i zato je popularno nazvan "Vladina zgrada", a kasnije "Zgrada na keju". Tu su stanovale dvije stotine sovjetskih dužnosnika i njihovih zamjenika, 15 maršala i pet admirala. Na jesen 1941. godine zgrada je iseljena i protuzračne snage su smještene na njezinom krovu. Skoro svi stanari ovog kompleksa otišli su na ratište, a trećina njih se nikada nije vratila.

Balon na Frunzenskom keju, 1941.-1942.

Prve "barikade" od balona u Moskvi upotrijebljene su na tri mjesta: u Aleksandrijskom vrtu odmah pored zidina Kremlja, na mjestu gdje se danas nalazi nova katedrala Krista Spasitelja i u parku Zarjadje. Ukupno je u sovjetskoj prijestolnici iskorišteno preko 300 vojnih balona kako bi se Kremlj zaštitio od zračnih napada. Baloni su jedan po jedan podignuti na visinu od 4 kilometra, pa su zrakoplovi Luftwaffe nalijetali na njihove zategnute metalne sajle.

Barikade na trgu Dorogomilovska straža, 1941.

Početkom 19. stoljeća ovaj se kraj nalazio daleko od centra grada, a danas je njegov dio. Uoči izbijanja rata ovdje su podignuti stambeni kompleksi i planirano je da se tu iskopa novi vodeni kanal, što nikad nije ostvareno.

Možajska cesta, listopad-prosinac 1941.

Ova je strateški značajna cesta povezivala Moskvu s Možajskom obrambenom linijom, jednim od četiri utvrđena područja oko grada. Na ovoj fotografiji možete vidjeti kako vojna vozila prolaze pored mjesta gdje se danas nalazi Muzej Borodinske bitke.

Barikade u Velikoj Kaluškoj ulici (danas Lenjinov prospekt), zima 1941.

Nakon što je Možajska obrambena linija probijena, Moskva se službeno našla pod opsadom. 10 kilometara barikada načinjenih od 24 000 protutenkovskih prepreka i 46 kilometara žičane ograde postavljeno je oko grada. Prozori su prelijepljeni kako se staklo ne bi rasprskavalo prilikom bombardiranja. Moskva je ukupno podnijela 72 zračna napada tijekom rata, najveći broj u jesen 1941. godine.

Njemački zarobljenici na Bjeloruskoj željezničkoj stanici, ljeto 1944.

17. srpnja 1944. godine 57 600 vojnika i časnika Wehrmachta marširalo je ulicama Moskve. Ova "parada poraženih" trajala je nekoliko sati. Za njima su išli kamioni za pranje ulica koji su simbolično "prali" zemlju od nacističkih okupatora.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće