Rijetko o tome razmišljamo, ali ime gotovo svake zemlje je povezano s nečime (ili nekime) često davno zaboravljenim. Primjerice, ime Francuske potječe od Franaka, germanskih plemena koja su osvojila dotično područje u petom stoljeću. Amerika je dobila ime po Amerigu Vespucciju, talijanskom putniku koji je bio među prvim Europljanima koji su kročili u Novi svijet.
Što je s Rusijom? Svi povjesničari se slažu da njezino ime potječe od riječi “Rus”. Bizantski car Konstantin VII. je bio prvi koji je u 10. stoljeću ovu zemlju slavenskih plemena spomenuo pod imenom "Rusia” (s jednim “s”). Tipični grčki/latinski sufiks "ia" veže nešto ili nekoga za zemlju, tako da je "Russ-ia" značilo "zemlja Rusa". No evo zanimljivog dijela: do danas nitko sa sigurnošću ne zna što to dovraga znači "Russ".
Rusija = Švedska?
Prema jednom mišljenju, "Rus" potječe iz skandinavskih jezika i odražava uvjerenje da su prvi vladari drevne Rusije zapravo bili Vikinzi, ili "Varjazi". "Varjazi su nam dali naziv Rus po sebi", rekao je kroničar iz 12. stoljeća, kojeg je citirao povjesničar Vasilij Ključevski.
Ako je ova verzija istinita, "Rus" je samo još jedan naziv za "Švedsku/Šveđane", kako su nekada zvali Normane ili Vikinge. Stranci su termin "Rus" koristili za opisivanje slavenskih plemena kojima su vladali Vikinzi, a riječ se zadržala. Riječ "Rus" je slična današnjoj riječi Ruotsi - što na finskom znači "Švedska" - tako da tu zaista ima neke logike.
Slavenska i sarmatska verzija
Naravno, ova verzija ne zadovoljava sve, pogotovo s obzirom na to da mnogi povjesničari odbacuju ideju da su Varjazi uopće ikada vladali drevnom Rusijom - smatraju to legendom. I tako su pronašli još jedno objašnjenje za podrijetlo riječi "Rus"... rijeku Ros, pritok Dnjepra (sada u Ukrajini). Tamo se naselila nekolicina Slavena koje su ljudi počeli zvali Rosskije, što se onda pretvorilo u Russkije...
Ovo bi moglo zvučati kao uvjerljiva teorija, ali lingvisti sumnjaju da se "o" preobrazilo u "u" u ovom etnonimu - to se gotovo nikada ne događa. No postoji i još egzotičnija verzija - da naziv "Rus" potječe od Roksolana, sarmatskog naroda bliskog Skitima, koji su živjeli na Krimu od drugog stoljeća prije Krista do prvog stoljeća naše ere. Navodno su se Roksolani izmiješali sa Slavenima i nekako skratili svoje ime na "Rus". Tko zna - ipak je od tada prošlo nekoliko tisuća godina.
"Crveni" ili "zlatokosi" ljudi?
Jedna druga hipoteza sugerira da "Rus" dolazi od rimske riječi ross, što znači "crveno". "Bizantinci ih [slavenska plemena] zovu ar-rusija, što znači 'crveni'", piše Al-Masdi, arapski povjesničar iz 10. stoljeća. Crvena boja se povezuje s njihovim suncem opečenim licima. Kada su sjevernjaci, koji su bili navikli na manjak ultraljubičastih zraka, putovali na jug, njihova su lica često zadobivala opekline, što ih je učinilo "crvenim ljudima" - Ross. Ova verzija je prilično pjesnička.
U ruskom jeziku postoji pridjev "rusij" koji je u praslavenskom jeziku bio *rudsъ i ima isti drevni indoeuropski koren što i starosrpski pridjev "rus" poznati po narodnim pjesmama, latinski "russus", francuski "rouge", grčki "ἐρυθρός", poljski "rudy" itd. Isti korijen nalazimo u ruskom i hrvatskom jeziku u riječima "ruda", "rudnik". U suvremenom ruskom jeziku "rusij" znači "smeđi" kad je kosa u pitanju, na primer "djevuška s rusimi volosami" ("djevojka smeđe kose"), a "rusak" je vrsta zeca.
Ukratko, Rusi su "narod smeđe/zlatne/riđe kose". To ima smisla i što se tiče lingvistike i etnologije izgleda kao logična verzija.
Egzotične "Rusije"
Radi se o raspravi koju bi povjesničari zasigurno mogli voditi zauvijek. Tko god da je u pravu, Rusija je Rusija već toliko stoljeća da je nemoguće zamisliti je s drugim imenom. Većina naroda koristi imena koja zvuče slično: Russia na engleskom, Russland na njemačkom, La Russie na francuskom, Rusiya na arapskom, i tako dalje - korijen ostaje isti. Ipak, postoje neke zanimljive iznimke:
1) finski – Venäja, estonski – Venemaa. Ovi jezici najvjerojatnije koriste korijen temeljen na imenu Veneta, još jednog drevnog plemena čiji su pripadnici možda bili preci Slavena.
2) letonski – Krievija (da, čini se da baltičke države vole davati Rusiji nimalo banalna imena). Zapravo je radi o istoj stvari - ime potječe od Kriviča, plemenskog saveza istočnih Slavena.
3) kineski – 俄罗斯 (izgovara se Elosy). Ime koristi klasični korijen "ros/rus", ali Kinezi ne koriste "r" pa su ga promijenili u bliži im "l".
4) vijetnamski – Nga. Da, ovo je najčudnija iznimka. Lingvisti to objašnjavaju ovako: sve do 20. stoljeća Vijetnamci su koristili kineske hijeroglife, pa je Rusija bila dobra stara 俄罗斯. No pravila čitanja su bila potpuno drugačija, tako da je ime zvučalo kao Nga La Ty. Nakon prebacivanja na latinicu, ispustili su posljednja dva sloga i sada Rusiju zovu samo Nga. No, ako želite da Rusi shvate o kojoj zemlji govorite, bolje bi bilo da koristite neki od manje egzotičnih naziva.
Ovaj članak je dio serije tekstova "Zašto Rusija...?" u kojoj Russia Beyond odgovara na popularna pitanja o Rusiji.