Glavni uzrok nastanka Moskve: Strastvenost ruskih knezova

Izgradnja Moskve je posljedica žestokog konflikta između sizerena i vazala, a strastvenost njezinih vladara joj je pomogla da se brzo razvija.

Jurij Dolgoruki

Pavel Kuzmič

Osnivanje Moskve se po tradiciji pripisuje knezu Juriju Dolgorukom iz Suzdalja. Već odavno se smatra da je grad osnovan 1147. godine. Upravo se te godine Moskva prvi put spominje u ruskom ljetopisu kao mjesto gdje se knez Jurij sastao s drugim vladarom jedne od nekolicine ruskih kneževina koje su tada bile u konstantnom konfliktu.

Prvobitno, međutim, zemlja sa selima na mjestu gdje se Moskva danas nalazi nije pripadala knezu nego boljaru Stepanu Kučku. Kučko je pao u nemilost Dolgorukog i osuđen je na smrt uz konfiskaciju svih imanja.

Strastveni knezovi

Prema pojedinim svjedočanstvima koja su nam poznata iz dijela čuvenog ruskog povjesničara 18. stoljeća Vasilija Tatiščeva, osnivanje Moskve se temelji na ljubavnoj priči. Prema Tatiščevu, Kučkova žena je bila ljubavnica kneza Dolgorukog. Kad je knez otišao ratovati, Kučko je ostao kod kuće i strpao u zatvor svoju vlastitu suprugu, planirajući potpuno okrenuti leđa Dolgorukom i pobjeći u Kijev kod njegovog neprijatelja. Međutim, knezu je dojavljeno da je njegova ljubavnica utamničena, zbog čega se on razgnjevio, vratio i pogubio boljara.

Kučkovoj djeci je sudio sin Jurija Dolgorukog Andrej, jedan od poznatijih knezova Stare Rusije koji je naslijedio Jurija. Smatra se da on nikada nije zaboravio očevu uvredu i planirao je osvetiti se kasnije, kada su Kučkova djeca organizirala Andrejevo ubojstvo.

Boljar Kučko. Scena iz filma "Jurij Dolgoruki" (1998.)

Screenshot / YouTube

Kučkovo ime se kasnije dugo vezalo za Moskvu. Do 15. stoljeća je u centru Moskve postojao rajon koji se zvao Kučkovo polje.

Mala tvrđava

Prije spomenutih događaja, kada je knez Jurij još bio na vlasti, podigao je drvenu tvrđavu na mjestu gdje se danas nalazi Kremlj. Ona nije bila velika - zidovi tvrđave su bili dugački oko 500 metara, a podignuta je s ciljem da brani Suzdaljsku kneževinu od uzurpatora iz susjednih zapadnih kneževina.

Moskva je sagrađena na mjestu gdje su se u ono doba sijekli važni putevi. Zahvaljujući tome, grad je vremenom postajao sve veći i sve važniji.

Moskovski Kremlj za vrijeme Ivana Kalite, 1921., Muzej Moskve. A. Vasnjecov

Wikipedia

Prema arheološkim podacima, na teritoriju Moskve su postojala naselja oko 1000 godina prije naše ere. Najvjerojatnije su pripadala ugrofinskim narodima. U 9. stoljeću naše ere na njihovo mjesto su došli Slaveni.

Moskva - dom za medvjede

Pojedini znanstvenici izvode toponim "Moskva" iz nekih ugrofinskih jezika. Mnogi se slažu da je grad dobio naziv po istoimenoj rijeci. Ali kako je rijeka dobila ime?

Po mišljenju povjesničara Stefana Kuznjecova, riječ "Moskva" vodi porijeklo od ugrofinskih riječi "maska" (medvjed) i "ava" (nasip). To bi značilo da je Moskva bila mjesto gdje je obitavala medvjedica, koja je mogla biti totemska životinja tamošnjih plemena.

Pristaše slavenskog i baltičkog porijekla riječi "Moskva" najčešće povezuju ovaj toponim s drevnom riječju za vlagu i močvaru, s obzirom na specifiku terena. U srednjovjekovnoj Rusiji su mnogi dovodili ovaj naziv u vezu s riječju "Mešeh" ("Mosoh"), kako se zvao jedan od Jafetovih sinova. Tako je ruska povijest bila uklopljena u širi međunarodni kontekst.

Uspon Moskve

Moskva je osnovana sredinom 12. stoljeća, a za samo 200 godina je postala vodeća ruska kneževina u doba mongolske dominacije u Rusiji. Toliko brz napredak još uvijek zbunjuje povjesničare. Obično se smatra da je najvažniji faktor vezan za geografski položaj. Kneževine i gradovi oko Moskve nalazili su se u samom centru ruskog teritorija i bili zaštićeni od neprijatelja zahvaljujući okolnim plemenima i vrlo aktualnim trgovačkim putevima.

Knjižarice na Spaskom mostu u 17. stoljeću. A. Vasnjecov

Wikipedia

Ipak, postoje i drugi razlozi. Moskva je bio mali gradić na periferiji. Njezini vladari su bili toga svjesni i shvaćali su da se mogu osloniti samo na vlastitu inicijativu, ili govoreći suvremenim jezikom - na svoj poduzetnički duh. On je i postao pokretačka snaga razvoja Moskve.