Zašto je Sovjetski Savez odustao od svog svemirskog broda, koji je bio bolji od američkog?

Krilati tandem – teretni zrakoplov An-225 "Mrija" sa svemirskim brodom "Buran" tokom leta iz kozmodroma Bajkonur u Kijev, prije nego što će odletjeti na aero mitingu u Le Burgeu

Krilati tandem – teretni zrakoplov An-225 "Mrija" sa svemirskim brodom "Buran" tokom leta iz kozmodroma Bajkonur u Kijev, prije nego što će odletjeti na aero mitingu u Le Burgeu

Igor Kostin/Sputnik
Projekt "Sovjetski svemirski brod” praktički je doveo zemlju na rub bankrota. Bio je toliko skup da je umjesto njega mogao biti izgrađen cijeli jedan grad za deset milijuna stanovnika.

Prije 30 godina, 15. studenog 1988, izveden je prvi i jedini let u svemir prvog sovjetskog svemirskog broda za višestruko korištenje, koji je dobio naziv "Buran”. U svemir ga je iznijela raketa-nosač "Energija”. "Buran” je dva puta obišao oko Zemlje, a zatim aterirao na svoj kozmodrom.

Let je izveden u automatskom režimu, tj. bez posade. Bio je to prvi takav let orbitalnog svemirskog broda u povijesti.

Bez obzira na postignuti uspjeh, taj prvi let je bio ujedno i posljednji. Sovjetski Savez je bio primoran odustati od svog svemirskog broda – posljednjeg velikog svemirskog projekta SSSR-a.


Nova era svemirskih brodova za višestruko korištenje

Tokom 1970-ih američki inženjeri za astronautiku došli su do zaključka da se doba jednokratne upotrebe svemirskih brodova bliži kraju, te da je došlo vrijeme za projektiranje svemirskog broda novog tipa, koji može uspješno poletjeti u svemir i vratiti se na Zemlju. Tako je nastao američki program "Space Shuttle”.

Amerikanci su mislili da će pomoću svemirskih brodova za višestruko korištenje letovi u svemir biti mnogo češći i mnogo jeftiniji. Ispostavilo se da uopće nisu bili u pravu. Svaki let svemirskog broda koštao je 1,5 milijardi dolara, zbog čega je projekt na kraju ugašen 2011. godine.

Univerzalni raketno-svemirski transportni sustav


Međutim, tokom 1970-ih i 1980-ih svemirski brod je tretiran kao novi veliki korak u osvajanju svemira. Sovjeti su u početku bili dosta skeptični, ali su ubrzo i sami počeli projektirati vlastiti svemirski brod za višestruko korištenje, koji su nazvali "Buran”.

Sovjetsko rukovodstvo je svojim inženjerima dalo zadatak "da naprave svemirski brod u američkom stilu”, jer su Amerikanci već prošli kroz dugu fazu neuspješnih pokušaja i ispravljanja grešaka.

Sedam godina nakon lansiranja prvog američkog svemirskog broda "Columbia” sovjetski "Buran” je 1981. godine izveo svoj prvi i jedini legendarni let u svemir.

Nije kopija

"Buran” je bio sličan američkom svemirskom brodu, ali je ta sličnost bila jedino što im je zajedničko. Sovjetski svemirski brod je napravljen nekoliko godina kasnije, tako da su prilikom njegovog projektiranja uračunati svi promašaji američkog ekvivalenta, što znači da je sovjetski model praktički bio razvijeniji.

"Buran” je mogao boraviti u orbiti dva puta duže od američkog svemirskog broda (tj. 30 dana, a američki 15-17). Mogao je nositi 30 tona tereta, a američki samo 24.

Osim toga, u "Buran” je moglo stati 10 sovjetskih kozmonauta, dok je američki "Space Shuttle" imao 7 članova posade.


Pa ipak, najvažnija razlika je u tome što je sovjetski "Buran”, za razliku od američkog "Space Shuttlea", mogao letjeti i da aterirati u automatskom režimu, što je i pokazano u njegovom jedinom letu.

Previše skup

"Buran” je bio krupan tehnološki korak naprijed, ali previše skup za Sovjetski Savez, koji je duže od desetljeća trošio ogroman novac za ovaj projekt.

Sve u svemu, projekt "Energija-Buran” koštao je preko 16 milijardi rubalja. Taj novac je mogao biti iskorišten za kompletnu izgradnju ogromnog, potpuno novog megapolisa.

Cijena jednog "Buranovog” leta također je bila previsoka. Daleko jeftinije je bilo koristiti jednokratne rakete-nosače "Proton” i "Sojuz”.

Postojala je i ideja da se "Buran” razvija kao svemirski bombarder, ali se od nje odustalo uslijed popuštanja zategnutosti u sovjetsko-američkim odnosima krajem 1980-ih.

"Ispostavilo se da svemirski brod za višekratno korištenje zapravo i nije bio podesiv da se višekratno koristi. Već poslije prvog leta imao je puno pukotina, a pogonskom dijelu je bio neophodan kapitalni remont”, napisao je sudionik u ovom projektu, Stanislav Aksjonov.

Bajkonur. Univerzalni raketno-svemirski transportni sustav


Posljednji veliki sovjetski svemirksi projekt zamrznut je 1990, a službeno ugašen u postsovjetskoj Rusiji 1993. godine. Napravljeno je pet primjeraka "Burana”, ali su očuvana samo dva. Oni se danas čuvaju u Rusiji i Kazahstanu.

Jedini "Buran” koji je letio u svemir i vratio se čitav, uništen je kasnije na Zemlji, kada se 12. svibnja 2002. godine na njega srušila konstrukcija hangara na kozmodromu Bajkonur.

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće