Kada su se 7. kolovoza 1941. godine iznad Berlina pojavili neprijateljski zrakoplovi, Nijemci su mislili da je to britanska avijacija. Ubrzo zatim su saznali da su prijestolnicu Trećeg Reicha napali sovjetski bombarderi.
To je izgledalo nevjerojatno jer su Nijemci bili uvjereni da je SSSR praktički već izgubio rat. Wehrmacht je okupirao gotovo cijeli Baltik, Bjelorusiju, polovicu Ukrajine i došao do Lenjigrada (tadašnjeg Sankt-Peterburga) i već je uvelike nadirao prema Moskvi.
Još u srpnju je zapovjednik njemačkog ratnog zrakoplovstva Hermann Göring uvjeravao Hitlera da je sovjetska avijacija potpuno uništena. Ispostavilo se, međutim, da je ona sasvim upotrebljiva i da može bombardirati Berlin cijelih mjesec dana.
Osveta za glavni grad
Sovjetsko rukovodstvo je došlo na ideju da uzvrati zračnim napadom na Berlin čim su Nijemci počeli bombardirati Moskvu krajem srpnja 1941. godine.
Bombardiranje prijestolnice je poljuljalo vjeru sovjetskog naroda u svoje snage i svoju sposobnost da se suprotstavi neprijatelju. Zato je donesena odluka da se neprijatelju odgovori "simetrično", tj. da se bombardira glavni grad Trećeg Reicha. Zapovjednik sovjetske flote, admiral Nikolaj Kuznjecov, koji je bio odgovoran za ovu operaciju, pisao je: "Uspješan napad na Berlin bi imao ogroman značaj. Hitlerovci su po cijelom svijetu trubili da je sovjetska vojska uništena." (Nikolaj Kuznjecov, U pravcu pobjede, Moskva, 1975.)
To je, međutim, bilo gotovo nemoguće jer je sovjetska avijacija imala katastrofalne gubitke - uništeno je nekoliko tisuća zrakoplova, što je Nijemcima osiguralo dominaciju u zraku. U takvim okolnostima svaki zrakoplov je bio zlata vrijedan i morao je biti primijenjen vrlo racionalno. Pored toga, SSSR već više nije imao aerodrome s kojih bi zrakoplovi mogli poletjeti, stići do Berlina, i vratiti se natrag.
Odgovarajući aerodromi koji su bili najbliži Berlinu nalazili su se blizu Lenjingrada, ali s tih aerodroma bi bombarderi mogli stići samo do Libaua (danas Liepāja na zapadnoj obali Latvije). Tada je donesena odvažna odluka da se za let iskoriste nepripremljene piste na arhipelagu Moonsund u istočnom dijelu Baltičkog mora, koje su bile vrlo blizu neprijateljskog teritorija.
Odatle bi sovjetski bombarederi DB-3 mogli prevaliti udaljenost do Berlina (900 kilometara) i vratiti se natrag. Međutim, njemačke trupe su već prišle sasvim blizu Tallinna, glavne baze Baltičke flote, i probijale su se prema Finskom zaljevu. Pored toga, u ovoj regiji u je bila vrlo aktivna i finska avijacija.
Priprema
Zračna luka na otoku Ezel (danas Sarema) bio je najveći na Monsundskom arhipelagu, ali uopće nije bio pripremljen za polijetanje i slijetanje strateških bombardera. Zato je hitno preuređen u najkraćem mogućem roku i uskoro su sovjetski bombarderi preusmjereni na ovaj otok.
"Mornari su imali težak zadatak. Na otoku nije bilo dovoljno rezervi goriva i avionskih bombi. Mali teretni čamci s benzinom i bombama su pod jakom zaštitom plovili kroz minirani Finski zaljev do Tallinna, a zatim dalje na otok Osel. Opasnost ih je vrebala na svakom koraku. Treba imati u vidu da je neprijatelj već držao Tallinn pod opsadom", piše Kuznjecov.
Još veću opasnost su predstavljali mogući napadi njemačke avijacije. Zrakoplovi su skrivani na otoku na različitim mjestima, pored zaselaka i s maskirnim mrežama kako ne bi privlačili pozornost Nijemaca. Cilj je bio da aerodrom na otoku Osel iz zraka i dalje izgleda kao da je napušten.
Operacija "Berlin"
Pet zrakoplova je 6. kolovoza izvršilo promatrački let do Berlina. Ova akcija je bila uspješna. Dva dana kasnije je 15 bombardera DB-3 punih bombi pod okriljem noći otpočelo operaciju "Berlin". Zrakoplovi su preletjeli veći dio udaljenosti iznad Baltičkog mora da bi kod Szczecina krenuli u pravcu njemačke prijestolnice.
Nijemci uopće nisu očekivali ovakav zračni napad. Najprije su pomislili da su to njemački zrakoplovi. "Neprijatelj nije očekivao toliku drskost. Dok su se naši zrakoplovi približavali cilju Nijemci su signalima sa zemlje pitali koje letjelice su u pitanju i kuda lete. Pomislili su da su njemački piloti zalutali, pa su im predložili da se spuste na obližnji aerodrom", sjeća se Kuznjecov.
Grad je bio potpuno osvijetljen, kao na dlanu. Britanska avijacija je napadala sa zapada i to vrlo rijetko. Njemačka protuzračna obrana je reagirala sa zakašnjenjem jer nije očekivala napad sa sjevera.
Pet sovjetskih zrakoplova je prodrlo do Berlina - oni su ga i bombardirali. Ostali su bombardirali predgrađa i Szczecin. Po izvršenom zadatku sve posade su se bez gubitaka vratile u bazu.
Nijemci u šoku
Istog dana je njemački radio priopćio: "U noći između 7. i 8. kolovoza jake snage engleske avijacije od 150 zrakoplova pokušale su bombardirati našu prijestolnicu... Od 15 zrakoplova koji su prodrli do grada oboreno je devet".
BBC je demantirao ovu vijest: "Njemačko priopćenje o bombardiranju Berlina je zanimljivo i zagonetno jer 7. i 8. kolovoza engleska avijacija nije letjela iznad Berlina".
Kada se saznalo tko je zapravo bombardirao Berlin rukovodstvo nacističke Njemačke je bilo šokirano, kao i obični građani. Svi su mislili da je sovjetska avijacija razbijena, te nitko nije očekivao da je ona u stanju stići do prijestolnice Trećeg Reicha.
Psihološka pobjeda
Tijekom mjeseca su sovjetski zrakoplovi izvršili još devet napada na glavni grad Njemačke, ali nisu više mogli iskoristiti efekt iznenađenja kao prvi put jer je neprijatelj već bio spreman za takav napad.
U narednim akcijama sovjetska avijacija je izgubila 18 zrakoplova. Početkom rujna, nakon zauzimanja Tallinna, njemačke trupe su krenule u ofenzivu na arhipelag Moonsund, tako da je 5. rujna operacija "Berlin" morala biti obustavljena.
O zračnim napadima sovjetske avijacije pisao je i ruski i zapadni tisak. Ti napadi nisu mogli nanijeti ozbiljnu štetu Nijemcima, ali je bombardiranje Berlina imalo veliki psihološki značaj jer je svijet vidio da sovjetska avijacija nije uništena, nego je, štoviše, kadra zadati snažan udarac izravno u srce Njemačke.
Potpukovnik Sergej Ostapenko, koji je osobno poznavao sudionike ovih napada, sjeća se: "Poslije prvih bombardiranja Rusi su počeli razmišljati, govoriti i pisati u novinama: 'Ako smo po zraku stigli do Berlina, stići ćemo do njega i po zemlji'".
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
