U Zagrebu počela velika rusko-hrvatska konferencija

Dolazite li često u Hrvatsku?

U Hrvatskoj sam bio četiri puta, i svaki sam put tražio kolege koji su zainteresirani za razvoj rusko-hrvatskih humanističkih odnosa. Moji znanstveni radovi su uglavnom posvećeni Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj, no već dugo želim raditi s Hrvatima, pogotovo jer u Moskvi postoji ogromna arhiva puna hrvatskim povijesnih dokumenata koji bi Hrvatima mogli biti od interesa.

Jeste li uspjeli pronaći kontakte u Hrvatskoj?

Na moje iznenađenje, nisam, cijelo vrijeme nešto ometa razvoj naših odnosa. To me jako iznenađuje, jer su čak i sa Slovencima odnosi puno aktivniji, kod njih ima mnogo povijesnih djelatnika koji se bave poviješću Rusije, s njihove strane postoji ogromno zanimanje za obostranu filologiju, povijest i lingvistiku.

Kakve mogućnosti suradnje nudite Hrvatima?

Odmah želim reći da se Rusija oduvijek osjećala odgovornom za razvoj slavenskih jezika. Trudimo se što je više moguće prevoditi, pronalziti, učiti, komunicirati. Imamo vrlo dobre arhive, prevodimo knjige na različite jezike. Na primjer, imamo jednu izvrsnu knjigu, "Povijest hrvatske književnosti 20. stoljeća", koju je napisala izvanredna književna povjesničarka Galina Iljina. Nisam siguran imaju li Hrvati takvu knjigu, a mi smo im je spremni ustupiti.

Osim toga, održavamo i zanimljive konferencije i okrugle stolove - primjerice, jednom smo održali konferenciju o hrvatskom i srpskom jeziku - lingvisti su objašnjavali koja je razlika među njima.

Također već dugo želimo napisati knjigu o hrvatskim emigrantima u Rusiji. Nadam se da će današnja konferencija pomoći da konačno uspostavimo prijateljske i radne odnose s hrvatskim povjesničarima, lingvistima i filolozima.

Osim radova posvećenih Hrvatskoj, Institut za slavenske studije je provodio istraživanja po cijeloj regiji srednje i jugoistočne Europe. Veliki broj radova je bio posvećen i povijesti Jugoslavije. Spomenimo jedan od posljedjih radova, objavljen 2011. godine, kolektivnu monografiju "Jugoslavija u 20. stoljeću. Ogledi o političkoj povijesti". Institut je uvijek veliku pažnju pridavao objavljivanju dokumenata. Jedan od posljednjih takvih radova je publikacija o summitima između čelnika SSSR-a i Jugoslavije u dva sveska, rezultat suradnje ruskih kolega-arhivista i kolega iz Arhiva Jugoslavije. Prvi svezak (2014.) obuhvaća razdoblje od 1946. do 1964., a drugi (2017.) razdoblje od 1964. do 1980. godine. Svesci su u Moskvi objavljeni na ruskom, a u Beogradu na srpskom jeziku.

U relativno kratkom vremenu smo napravili mnogo toga. Ipak, ima tu još dosta prostora za napredak. Prije svega bi se to moglo odnositi na prisniju suradnju s hrvatskim kolegama.

Maria Grigoryan

PROGRAM KONFERENCIJE:

HRVATSKA – RUSIJA

Povijesne veze i iskušenja uzajamnosti

(Zagreb, Hrvatski institut za povijest, 24. svibnja)

9:30 – 10:30 Otvaranje konferencije i pozdravni govor:

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest: dr. sc. Jasna Turkalj

Direktor Instituta slavjanovjedenja RAN: dr. sc. Nikiforov, Konstantin V.

Veleposlanik Ruske federacije u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekselencija: dr. Azimov, Anvar S.

Predstavništvo Rossotrudničestva u Hrvatskoj: gđa. Jakimčuk, Natalija J.

RUSNASLED – Grupa za očuvanje ruskog povijesnog nasljeđa u Hrvatskoj: gđa. Čorko – Piličeva, Elena A.

Inicijator i koordinator konferencije: dr. sc. Zdravka Zlodi

10:30-11:00: Pauza za kavu

11:00 – 13:00 Prvi dio

(moderator: dr. sc. Zdravka Zlodi)

1. KOVAČEVIĆ Božo

Što su Hrvati nekada vidjeli u Rusiji, a što vide danas?

2. NIKIFOROV Konstantin V.

Kroatistika na Institutu slavjanovjedenja RAN, na početku XXI stoljeća.

3. ĆOSIĆ Stjepan

Dubrovnik i Rusija – Parva domus i Plam sjeverski.

4. EDEMSKIJ Andrej B.

Desetljeće uzajamnih odnosa: kulturne i društveno-političke veze Hrvatske s

Rusijom.

5. LACMANOVIĆ Bogoljub

Perspektiva razvoja hrvatsko-ruskih odnosa.

6. PIVOVARENKO Aleksandr A.

Hrvatska: povijest, politika, ideologija. Kraj XX i početak XXI stoljeća.

7. GRIJAK Zoran

Uloga Vladimira Solovjova u raspravama hrvatskih katoličkih teologa i crkvenih povjesničara o sjedinjenju crkava tijekom 80-ih godina 19. stoljeća.

13:00-14:30 (15:00): Pauza za ručak

15:00 – 17:00 (18:00) Drugi dio

(moderator: dr. sc. Pivovarenko A.A.)

1. ENGELJGARDT Georgij N.

Ruski diplomati i čelnici bosanskih Hrvata u Daytonskom Sarajevu.

2. JURIŠIĆ Jelena

Pregled povijesti hrvatsko – ruskih odnosa od samostalnosti do danas.

3. GRUMAIR Inna I.

Ruska grobišta u Zagrebu i problem njihova očuvanja.

4. EDEMSKIJ Andrej B.

Evolucija percepcije stvaralaštva A. Solženjicina, Mihajla Mihajlova: od proučavanja i obožavanja do kulturološkog spora.

5. MATKOVIĆ Stjepan

Ambivalentan odnos pripadnika Stranke prava prema Rusima.

6. ZLODI Zdravka

Hrvatsko – ruski odnosi i veze u kontekstu ideje slavenske uzajamnosti. 

Zatvaranje konferencije

Zaključna riječ

1. sc. Turkalj, Jasna 
2. sc. Nikiforov, Konstantin V.
3. sc. Zlodi, Zdravka