Vojna vježba Kijevskog vojnog okruga (Veliki kijevski manevri) izvedena je od 12. do 17. rujna 1935. godine u središnjem dijelu Ukrajinske Sovjetske Republike. Bili su to najsveobuhvatniji manevri Crvene armije (kako se sovjetska vojska nazivala do 1946.) prije početka Velikog domovinskog rata 1941. U njima je sudjelovalo perko 60 000 vojnika, 1040 tenkova i borbenih vozila, i 470 vojnih zrakoplova.
Glavni zadatak vojne vježbe bila je provjera sposobnosti Crvene armije da razbije neprijatelja jednim snažnim udarom snaga avijacije, tenkova, konjice i pješadije. Crvena armija je brzo rasturala liniju fronta i prodrla u pozadinu neprijatelja. Cilj je bio izbjeći opasnost zapadanja u iscrpljujuću rovovsku borbu poput one u Prvom svjetskom ratu.
Štoviše, prvi masovni desant u Sovjetskom Savezu izvršen je na ovim manevrima, kada je 1188 vojnika iskrcano sa zadatkom da zauzmu aerodrom.
Sovjetska vojska je 14. rujna 1954. godine izvela vježbu pod nazivom "Gruda", u kojoj je prvi put primijenjeno nuklearno oružje uz sudjelovanje vojske na točku poligonu u južnom dijelu zemlje. Ideja je bila provjeriti kako sovjetske trupe mogu izvršiti ofenzivu na neprijatelja koji je podnio nuklearni napad.
Nakon eksplozije atomske bombe RDS-2 uslijedila je intenzivna artiljerijska paljba i zračni napadi na neprijateljski teritorij. Zatim je vojska prošla kroz zonu koja je bila izložena napadu. U manevrima je sudjelovalo preko 45 000 vojnika, 600 tenkova i samohodnih oruđa, 600 oklopnih vozila i 320 vojnih zrakoplova.
Neke jedinice su prošle kroz zonu nuklearnog napada svega 600 metara od epicentra eksplozije, a zrakoplovi su prolijetali čak i kroz nuklearnu gljivu poslije eksplozije.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza se saznalo da je ova vojna vježba bila krajnje štetna po njezine sudionike i lokalno stanovništvo u kojem su znatno porasli pokazatelji obolijevanja od raka.
Sovjetski Savez je samo još jednom ponovio nuklearne probe uz sudjelovanje vojske. Bilo je to 1956. godine u Kazahstanu. Radi usporedbe, Sjedinjene Države su izvele osam takvih manevara poznatih pod općim nazivom "Desert Rock".
Najveći manevri u povijesti sovjetske vojske zvali su se "Ocean-70" i bili su posvećeni 100. godišnjici rođenja V. I. Lenjina. Vojna vježba je trajala od 14. travnja do 5. svibnja 1970 godine. Sudjelovale su sve četiri sovjetske flote - Baltička, Tihooceanska, Crnomorska i Sjeverna.
Manevre u Atlantskom i Tihom oceanu izvodilo je 80 podmornica (među njima 15 nuklearnih), 84 ratna broda i 45 pomoćnih brodova. Sudjelovala su i dvije pukovnije marinaca, 20 pukovnija mornaričke avijacije, 8 pukovnija strateške avijacije i jedinice PZO.
Cilj ove vojne vježbe je bio da se NATO-u demonstrira moć sovjetske ratne mornarice i taj cilj je postignut. Američki admirali su bili uvjereni da se sovjetska ratna mornarica ne može mjeriti s njihovim pomorskim snagama, i bili su šokirani kada su vidjeli kako mlada sovjetska flota (nijedan brod nije bio stariji od 20 godina) demonstrira učinkovitu koordinaciju i usklađena djelovanja. Posebno je bilo upečatljivo "uništavanje" nosača zrakoplova s grupom pratećih brodova za vrijeme jake bure na Atlantiku od 23. do 25. travnja.
Vojni stručnjak George Baer je u svojoj knjizi "100 godina pomorske moći: Mornarica SAD-a, 1890.-1990." napisao da su manevri "Ocean-70" otvorili oči ratnoj mornarici SAD-a.
Nažalost, dogodila se i tragedija. Nuklearna podmornica K-8 potonula je 12. travnja uslijed požara koji je izbio za vrijeme plovidbe ka mjestu izvođenja vježbe u Atlantskom oceanu. Život su izgubila 52 člana posade, a 52 mornara su spašena.
"Zapad-81" je jedna od najvećih i najupečatljivijih vojnih vježbi u svjetskoj povijesti. U ovim manevrima je sudjelovalo preko 100 000 vojnika. Vježba je izvedena od 4. do 12. rujna 1981. godine u Sovjetskom Savezu i pojedinim saveznicama iz Istočnog bloka.
U ovoj vojnoj vježbi nije primijenjeno nuklearno oružje. Umjesto toga je sovjetska vojska jednim moćnim uvjetnim napadom probila neprijateljsku obranu uz snažnu potporu ratnog zrakoplovstva i destantnih padobranskih jedinica koje su se masovno ubacivale u neprijateljsku pozadinu. Zadatak je bio da se u 3-4 dana ratovanja u potpunosti slomi otpor najvažnijeg neprijatelja.
Cilj manevara je bio da se pokaže NATO-u kako čak i bez primjene nuklearnog oružja sovjetska vojska može pobijediti svakog neprijatelja. Pored toga, tijekom vojne vježbe "Zapad-81" testirani su suvremeni sustavi upravljanja vojskom i najnovije vrste visokopreciznih projektila.
Pojedini aspekti ovih manevara su i danas strogo čuvana vojna tajna.
Za razliku od "Zapada-81", čiji scenarij nije predviđao upotrebu nuklearnog oružja, manevri "Štit-82" su izvedeni u uvjetima imitacije nuklearnog rata.
U prvoj fazi vojne vježbe Sovjetski Savez je imitirao preventivni nuklearni napad. Sovjetske strateške raketne postrojbe su 18. lipnja 1982. izvele vježbovno lansiranje balističkih i krstarećih raketa s podmornica, raketnih lansera, vojnih poligona, vojnih brodova i strateških bombardera. Sve rakete su ispaljene za samo 7 sati tako da je ovaj vježbovni napad u zapadnim medijima dobio naziv "Sedmosatni nuklearni rat".
Poslije faze uvježbavanja nuklearnog napada uslijedili su manevri na kopnu u kojima su sudjelovale trupe Sovjetskog Saveza i njegovih saveznika iz Istočnog bloka. Ovaj dio vježbe je izveden u Bugarskoj i završen 30. rujna 1982.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
