Objavljeni dokumenti o podvizima ruskih žena u Drugom svjetskom ratu

Ministarstvo obrane Ruske Federacije
Uoči Dana žena je na stranici ruskog vojnog resora otvoren novi povijesni multimedijalni odjeljak. Posvećen je sovjetskim ženama "koje su svojim junaštvom i odvažnošću stekle besmrtnu slavu na bojištima Velikog domovinskog rata".

Objavljen je izbor iz dokumentacije iz fondova Središnjeg arhiva Ministarstva obrane RF s koje su skinute oznake tajnosti, pisma, fotografije, isječci iz novina koje su izlazile za vrijeme rata, pisani izvještaji i svjedočanstva o nagradama.

Dostupna dokumentacija svjedoči o podvizima medicinske sestre Marije Feofanove koja je s ratišta iznijela 46 ranjenih vojnika, desetnice Natalije Kostjanicine, koja je bombama uništila mitraljesku jedinicu protivnika, starije vodnice Vojevodine, radiotelegrafistice Olge Filatkine, heroine Sovjetskog Saveza Tatjane Baramzine i tenkistce Marije Oktjabarske.

Marija Feofanova je na front otišla kao dobrovoljkinja i samo je u borbama od 5. srpnja do 19. rujna 1942. godine spasila 200 ranjenika. Za ratne zasluge, između ostalog spašavanje zapovjednika i zarobljavanje neprijateljskog vojnika, odlikovana je ordenom Crvene zastave.

Desetnica 133. posebnog gardijskog minerskog bataljuna Natalija Kostjanicina povela je u kolovozu 1944. Crvenoarmejce u napad, a evo kako je taj događaj vidio jedan njezin suborac.

"U odlučnom trenutku začuo se zvonak djevojački glas koji je pozivao u bitku. Podigli smo glave. Pred nama je uspravno stajala djevojka s automatom u rukama. Natašino oružje je prvo zaštektalo, a zatim je izvadila bombu koja joj je stajala za pojasom i uz povik 'Naprijed! Ura!' prva jurnula na neprijatelja, a za njom su u napad krenuli svi ostali", svjedočio je jedan od boraca. Odlikovana je ordenom Crvene Zvezde.

Posljednje riječi koje je drugovima priopćila ranjena radiotelegrafistica Olga Filatkina, tijekom borbi u Kalinjingradskoj oblasti, bile su: "Nijemci su prodrli na naše položaje. Zbogom drugovi. Radio dižem u zrak".

Međutim, Olga je preživjela, a tek se 1945. godine saznalo kroz kakva je sve iskušenja prošla. Zarobljeništvo, koncentracijski logori, bijeg, rad s ilegalcima na okupiranom teritoriju. Sve je izdržala i vratila se u domovinu.

Kako iz Ministarstva ističu, svako poglavlje predstavlja povijest u malom, a zajedno čine kaleidoskop ženskih sudbina, ispunjenih junaštvom, odvažnošću i nesebičnošću, i postupaka koji po svojoj prirodi nisu imanentni ženama.

Pročitajte i: Zašto su Ruskinje formirale ženske "bataljune smrti" u Prvom svjetskom ratu?

Više

Ova stranica koristi kolačići. Ovdje za više informacija

Prihvatite kolačiće