Izneseno iz Moskve i nestalo bez traga: Gdje je Napoleon sakrio opljačkano zlato?

"Moglo bi se pomisliti da je to neka vrsta karavana... ili da se drevna vojska vraća iz velikog pohoda sa zarobljenicima i plijenom", tako je Phillippe Ségur, pripadnik Napoleonove vojske, a kasnije povjesničar, opisao desetke konjskih zaprega natovarenih onim što je vojska Francuske opljačkala u Moskvi.

Sudbina tih trofeja je još uvijek nepoznata, premda ima osnova za pretpostavku da su oni ostali u Rusiji. Istraživač i tragač za izgubljenim blagom Vladimir Porivajev tvrdi da postoji popis dragocjenosti koje su Napoleonove trupe odnijele iz Moskve. "Spomenuti predmeti nisu prodavani na aukcijama, niti su se pojavili u privatnim zbirkama", rekao je on (članak na ruskom jeziku). "Iz riznica Moskovskog Kremlja i moskovskih crkvi odneseni su dragulji, ukrasi i umjetnička djela."

Po riječima povjesničara Aleksandra Serjogina, u tih 200 zaprežnih kola nalazili su se i predmeti koje su francuski osvajači ukrali iz 15 000 kuća. "Ipak je najodvratnije ono što su radili u crkvama i manastirima", rekao je on. "Skidali su ikone, isijecali ukrase. ... Oni su dragocjene metale pretopili u poluge s utisnutim slovom 'N'. To je trajalo mjesec dana. To je razljutilo i Napoleona, pa je naredio da se prestane s pljačkom."

"Na putu. Loše vijesti iz Francuske ", Vasilij Vereščagin. Zabrinuti Napoleon čita pisma u Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Global Look Press

Kažu da je među ukradenim stvarima bio i zlatni križ sa zvonika Ivana Velikog u Kremlju. Tada je ovaj zvonik bio najviše zdanje u Moskvi. Prema nekim izvorima, Napoleon je htio postaviti križ na Parišku nacionalnu rezidenciju invalida gdje je planirao otvoriti muzej pokorenih naroda.

Pod teretom ukradenog blaga

Popularna je verzija da je Napoleon negdje sakrio ukradeno blago dok se u jesen 1812. povlačio iz Moskve. Francuskom caru je pošlo za rukom zauzeti nekadašnju prijestolnicu, ali nije mogao pobijediti rusku vojsku i morao se žurno vratiti, bježeći od ruskih trupa koje su ga stalno napadale. U tom bijegu su veliki teret bili zavežljaji s plijenom, a među njima i 80 tona zlata. Zato je Napoleon naredio da se sve to sakrije.

Prema riječima Phillippea Ségura, Francuzi su potopili zlato u Semljovsko jezero blizu Vjazme, 300 kilometara zapadno od Moskve. Smatra se da je Napoleon u bijegu od ruskih trupa prenoćio u susjednom selu Semljovu. Pored Ségura, to tvrdi i škotski pisac Walter Scott u biografiji "Život Napoleona Bonapartea, cara Francuske", napisanoj 1827. godine.

Tajna skrivena u dubini jezera

Odmah poslije francusko-ruskog rata na području Semljovskog jezera pronađeni su oružje i streljivo. Potraga za zlatom je počela tijekom 1830-ih, nekoliko godina nakon objavljivanja knjige Waltera Scotta. Smolenski guverner Nikolaj Hmeljnicki je 1836. godine uložio sredstva u podvodno istraživanje jezera, ali bez uspjeha. Pokušaj arheologinje Jekaterine Kletnove početkom 20. stoljeća također je bio neuspješan.

Popularna je verzija da je Napoleon sakrio opljačkano blago u Semljovskom jezeru kod Vjazme.

Legion Media

U sovjetskom periodu je bilo nekoliko pokušaja da se pretraže dubine jezera i pronađe nestalo blago. Najbolje organizirana akcija izvedena je krajem 1970-ih. Nju je u televizijskom programu (na ruskom jeziku) opisao Andrej Horošev, koji je sada glumac i TV voditelj, a tada je bio ronilac.

"Radili smo temeljito i sustavno", rekao je on. Najprije su topografi nacrtali kartu jezera, a zatim su se uključili geofizičari i geokemičari. Istraživanje je pokazalo da postoje "dvije ozbiljne anomalije". Jedna je bila blizu, ali ne u vodi. "Bagerom smo iskopali jamu duboku 12 metara. Pretražili smo dno, ali nismo ništa pronašli. Na mjestu druge anomalije smo postavili senzor za vodu. Ronioci su tamo iskopali jamu, ali su na njezinom dnu pronašli samo ogroman kamen".

Semljovsko jezero nije jedino mjesto gdje su istraživači tražili Napoleonovo blago. Porivajev kaže da treba tražiti blizu Berezine, na teritoriju današnje Bjelorusije, gdje su se francuski vojnici sukobili s Rusima i izgubili mnogo ljudi i opljačkanog blaga. Tu je boravilo nekoliko skupina istraživača, a među njima i francusko-bjeloruski tim koji je 2012. godine tragao za zlatom, ali ništa nije pronašao. Očito je ova tajna dublja nego što se mislilo.

Pročitajte i: Otimači izgubljenog kovčega: Gdje je nestalo zlato Komunističke partije SSSR-a?