Napoleon u smrtonosnoj klopci: Kako je Kutuzov žrtvovao Moskvu da bi dobio rat

Napoleon promatra kako Moskva gori. Rujan 1812.

Napoleon promatra kako Moskva gori. Rujan 1812.

Mary Evans Picture Library /Global Look Press
Prije 205 godina Francuzi su napali "drugu prijestolnicu" Rusije, ne znajući što ih čeka. Nakon neometanog ulaska u Moskvu dočekali su ih veliki požari, partizanski otpor, manjak zaliha i žestoka zima. Napoleonova vojska izgubila je moć i volju. Poraz je bio neminovan.

13. rujna 1812. godine u drvenoj kućici u podmoskovskom selu Fili okupilo se desetak visokih ruskih činovnika. Dogovarali su se hoće li dozvoliti Napoleonu Bonaparteu da uđe u Moskvu, bivšu rusku prijestolnicu.

Nije bilo lako donijeti tu odluku. Predaja grada bi ih osramotila, a pokušaj obrane izazvao bi još veća stradanja, jer je tjedan dana ranije ruska vojska u Borodinskoj bitci izgubila oko 45 tisuća vojnika.

Napoleonova Velika armija u predgrađu Moskve, 1812. Slika s početka 20. stoljeća.

Napušteni grad

Nakon dugog razmišljanja general Mihail Kutuzov je naredio povlačenje. Bilo je važnije sačuvati vojsku nego braniti Moskvu. "Vaše Veličanstvo, ulazak Napoleona u Moskvu ne znači da je Rusija osvojena", napisao je caru Aleksandru I.

Napoleonova Velika armija je 14. rujna ušla u Moskvu bez ikakvog otpora. Moskva je osvojena prvi put nakon 200 godina (1612. godine su je zauzeli Poljaci). Međutim, grad je bio skoro prazan - od 275 tisuća ljudi u njemu je ostalo samo oko 6 tisuća.

Požari u Moskvi

Prije nego što je napao Moskvu Napoleon je čekao da se Rusi službeno predaju, ali nitko nije to učinio. Umjesto toga mu je stigla obavijest da je grad gotovo prazan. Napoleon je ušao ravno u Kremlj - rezidenciju cara Aleksandra I.

Čim su se Francuzi našli u čvrstim bedemima Kremlja, po čitavom gradu su buknuli požari. Napoleon je okrivio moskovskog guvernera, generala Fjodora Rostopčina, za javnu sabotažu. Međutim, uzrok požara ni danas nije poznat. Pojedini ruski povjesničari smatraju da su požari izbili slučajno, dok su ljudi užurbano napuštali grad.

U svakom slučaju, vatra je Napoleonu pokvarila trijumf i on je bio prisiljen napustiti Kremlj. "Kakav užasan prizor! Kakvi ljudi! Pa to su barbari, Skiti!", rekao je on francuskom diplomatu Louisu Philippeu de Séguru.

Život Francuza u Moskvi

Tadašnja Moskva je bila izgrađena od drveta, pa je plamen uništio oko tri četvrtine grada. Požari su trajali sve do 18. rujna. Francuski vojskovođa je hrabrio svoju vojsku od 100 tisuća ljudi da slobodno šeta gradom, ali su se stvari izmakle kontroli i neki vojnici su počeli s pljačkom. U Moskvi je ostalo nekoliko tisuća stanovnika koji su, bez obzira na malobrojnost, započeli borbu i ubili na desetke Francuza.

Djelo Vasilija Vereščagina

Neprijatelju nije bilo lako u Moskvi: bližila se surova ruska zima, a zalihe su bile pri kraju. Seljaci iz predgrađa nerado su opskrbljivali Francuze hranom. Napoleon je bio prisiljen razraditi strategiju te je odlučio pripremiti vojsku za napad na Sankt-Peterburg. Ali njegovi ljudi nisu imali snage za pohod na sjever i borbu s Kutuzovljevom vojskom.

Neslavno povlačenje

Tri puta je Napoleon iz Moskve pisao Aleksandru I. i nudio mir pod uvjetom da se Rusija priključi kontinentalnoj blokadi Britanije, ali odgovor nije dobio.

Povlačenje Napoleonove vojske, 1812.

Na kraju je bio prisiljen povući se i Francuzi su sredinom listopada 1812. godine krenuli ka zapadu. Bilo je planirano da se ulogore i prezime na području između Dnjepra i Dvine.

Napoleon je bio gnjevan zbog takvih okolnosti, pa je naredio da se Kremlj digne u zrak, ali su Francuzi uspjeli srušiti samo jednu kulu. Srce Moskve je bilo oštećeno, ali ne i uništeno - baš kao i Rusija.

Rusi su u međuvremenu presjekli sve puteve kojima je opskrbljivana francuska vojska. Napoleonovo povlačenje je postalo pravi pakao. S malim zalihama hrane i nepripremljena za zimu, Napoleonova vojska je pretrpjela ogromne gubitke prije nego što je stigla u Pariz.

Više