U glavnom gradu Kine 14. i 15. svibnja održan je prvi forum "Jedan pojas - jedan put". Bilo je prisutno 29 šefova država, među njima i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je imao status posebnog gosta. Forum je bio jedan od najvažnijih događaja tijekom četverogodišnjeg razvoja ključne vanjskopolitičke ideje Pekinga - inicijative "Jedan pojas - jedan put". Rusija se smatra jednim od vodećih partnera i ključnih čimbenika projekta. Međutim, mora se priznati da u ovom trenutku nema mnogo praktičnih rezultata kinesko-ruske suradnje u okviru spomenutog projekta.
Ruski mediji su vrlo detaljno izvještavali o posjetu predsjednika Putina Kini, pri čemu je opći zaključak da se radi o još jednom važnom koraku u izgradnji kinesko-ruskog strateškog partnerstva. Prema Aleksandru Gabujevu, rukovoditelju programa "Rusija u Azijsko-tihooceanskoj regiji" Centra Carnagie u Moskvi, Rusija je na upravo okončanom forumu ostvarila dobit koja je uglavnom političke prirode.
"Putin je na otvaranju govorio odmah poslije Xi Jinpinga, koji je istaknuo značaj Moskve za Peking", izjavio je Gabujev za RBTH Hrvatsku. "Zato su neki ruski mediji izvijestili da je predsjednik Putin otvorio manifestaciju zajedno s predsjednikom Xijem. Međutim, to nije u potpunosti točno, s obzirom na to da su kineski mediji objavili kompletan Xijev govor s otvaranja foruma, dok su izjave stranih gostiju prenesene odvojeno."
Gabujev dodaje da je najveći politički rezultat Moskve to što je predsjednik Putin dobio priliku da na jednom ovako značajnom međunarodnom skupu govori o projektu "Velike Euroazije" i Rusiju promovira kao ravnopravnog partnera kineskog projekta.
"Velika Euroazija" je ideja o međunarodnoj suradnji koju je predsjednik Putin najavio prošle godine na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt-Peterburgu.
Moskva je na pekinškom forumu ipak ostvarila jedan, donekle konkretan ekonomski rezultat - uspostavljen je kinesko-ruski investicijski fond za razvoj regionalne kooperacije namijenjen "poticanju suradnje između sjeveroistočnih krajeva Kine i ruskog Dalekog istoka."
Ali, kada je o riječ o kineskom gospodarskom prodoru na ruski Daleki istok, nepovjerenje koje ruske regionalne vlasti pokazuju prema investitorima iz najmnogoljudnije zemlje na svijetu često otežava razvoj gospodarske suradnje. Međutim, odmah poslije foruma sam predsjednik Putin pokazao je optimizam u ovom pogledu, rekavši da nema osnova za strah da će kineska ekonomija "preuzeti kontrolu nad ruskom."
Izvor: Reuters
Sada je jasno da je detaljna diskusija o ekonomskim pitanjima kinesko-ruske suradnje odgođena do srpnja, kada će predsjednik Xi posjetiti Moskvu. Na bilateralnom sastanku tijekom pekinškog foruma Putin i Xi razgovarali su samo o trgovinskoj razmjeni između Kine i Rusije, koja je prvi put u posljednjih nekoliko godina zabilježila neznatno povećanje.
To znači da je Moskva dobila još dva mjeseca da se pripremi za konstruktivne razgovore. Iako postoji veliki broj mogućnosti za suradnju Rusije i Kine u okviru inicijative "Jedan pojas - jedan put", kineske se investicije neće moći dobiti bez odgovarajuće pripreme, kaže Oleg Remiga, načelnik odjela za proučavanje Kine na Moskovskoj školi za menadžment "Skolkovo".
Govoreći o rezultatima dvodnevnog posjeta Kini, predsjednik Putin je rekao da je "grijeh ne iskoristiti mogućnosti" koje nudi kinesko-ruska suradnja. Naglasio je da je Kina zemlja otvorena za suradnju s cijelim svijetom.
Ono što ruski predsjednik nije spomenuo je činjenica da diljem svijeta postoje brojni interesenti za kineske investicije. Moskva ulaže velike napore u razvoj partnerstva sa svojim istočnim susjedom, ali će se, sudeći bar po veličini prvog foruma "Jedan pojas - jedan put", suočiti s mnogo konkurenata u nastojanju da privuče kineski novac.
Veličina foruma bila je impresivna. Iako je agenda skupa bila u izvjesnoj mjeri neodređena, predstavnici više od 100 zemalja okupili su se u Pekingu čuti kako napreduje razvoj inicijative "Jedan pojas - jedan put".
"Ovo je prvi put da Kina pokreće međunarodnu platformu ovakve važnosti namijenjenu diskusiji o svojoj glavnoj vanjskopolitičkoj inicijativi", rekao je za RBTH Hrvatsku Igor Denisov, viši znanstveni suradnik u Centru za proučavanje istočne Azije i Šangajske organizacije za suradnju na Moskovskom državnom sveučilištu međunarodnih odnosa (MGIMO). "Za Kinu je bilo vrlo važno da uspješno organizira forum i da sebe predstavi kao zaštitnika globalizacije."
Predsjednik Xi istaknuo je univerzalni značaj ove inicijative za globalni razvoj u novom dobu, nazivajući ga "projektom stoljeća".
Pored toga, Xi Jinping je spomenuo i financijske detalje koji svjedoče o važnosti projekta za Kinu. Odobreno je 14,5 milijardi dolara za Fond "Put svile", kao i 55 milijardi dolara za dvije banke u državnom vlasništvu, Kinesku razvojnu banku i Izvozno-uvoznu banku Kine koje će davati podršku spomenutoj inicijativi. Dodatnih 113 milijardi dolara namijenjeno je financiranju infrastrukturnih projekata u okviru inicijative.
Izvor: Reuters
Kina je svoj forum nazvala događajem od epohalnog značaja mnogo prije nego što je održan. Državni mediji naglašavali su svjetski značaj inicijative "Jedan pojas - jedan put", kao i ključnu ulogu predsjednika Xija Jinpinga u njezinoj realizaciji. I forum i inicijativa smatraju se Xijevim velikim trijumfom, postignutim neposredno prije najvećeg političkog događaja u Kini - Devetnaestog kongresa Komunističke stranke. Peking se pobrinuo da se ovaj uspjeh nikako ne dovede u pitanje.
S obzirom na to da nema javno objavljenih mjerila za vrednovanje uspjeha kineske inicijative, Aleksandar Gabujev u svom nedavno objavljenom članku piše da Kina može svaki postignuti rezultat proglasiti značajnim ostvarenjem.
"Sa stanovišta medijskog nastupa kineske države forum je dosta dobro prošao. Incijativu 'Jedan pojas - jedan put' spomenuo je skoro svaki svjetski medij", kaže Igor Denisov. "Osim toga, novinari su radili u korist domaćina foruma. U većini tekstova inicijativa je opisana kao stvar koja će u duljem vremenskom razdoblju imati strateški značaj na svjetskoj razini, što dalje navodi na zaključak kako će Kina odigrati ulogu spasitelja globalne ekonomije. Čak i ako ova zemlja ne gaji slične ambicije, za nju je dobro da je drugi doživljavaju na takav način."
Četiri godine je prošlo od objavljivanja kineske inicijative i stručnjaci se slažu da Moskva mora uložiti dodatne napore u razvoj suradnje s Kinom, bez obzira na dosadašnje rezultate.
U 2015. godini Rusija i Kina potpisale su sporazum o suradnji između Euroazijske ekonomske unije (EEU) i inicijative "Jedan pojas - jedan put". Najveće postignuće ovog sporazuma bio je početak pregovora o zoni slobodne trgovine između EEU i Kine koja će trajati od 10 do 20 godina, ovisno o procjenama.
U domeni bilateralne suradnje nema mnogo konkretnih projekata čija je realizacija u tijeku, iako se Moskva smatra jednim od najaktivnijih partnera kineske inicijative. Najznačajniji rezultati su ugovor između "Gazproma" i kineske korporacije za naftu i plin CNPC iz 2014. godine, ulaganja Fonda "Put svile" u kompaniju "Sibur" i projekt "Jamal SPG" tijekom 2015. godine, kao i autocesta od zapadne Europe do zapadne Kine.
"Uvijek i prije svega Kina slijedi svoje interese prilikom razvoja projekta 'Jedan pojas - jedan put'. Peking nema namjeru nepromišljeno investirati u susjedne zemlje", kaže Oleg Remiga.
Kineski investitori sve su izbirljiviji kada je riječ o projektima koje financiraju. U 2016. godini su prvi put poslije tri godine smanjene ukupne kineske investicije u zemlje uključene u inicijativu "Jedan pojas - jedan put".
Tijekom 2015. godine je iz Kine dolazilo 12,6 posto od ukupnih investicija u zemlje koje podržavaju inicijativu da bi 2016. godine taj udio opao na 8,5 posto. Trend se nastavlja i u 2017. godini i do ovog trenutka zabilježen je pad kineskih investicija od 18%.
U Rusiji je sve više poznavatelja prilika u Kini skeptičnih u pogledu stvarnih ekonomskih mogućnosti koje nudi kineska inicijativa. Korištenje kopnene transportne trase projekta "Jedan pojas - jedan put" u Euroaziji smanjuje potrebno vrijeme za isporuku, ali je morski transport još uvijek bar za 50% jeftiniji.
Europski stručnjaci također napominju da je kineski veliki projekt "prije svega široka politička vizija, a tek u manjoj mjeri konkretan plan". U ovom trenutku trgovinska razmjena kopnenim putem između Kine i Europe praktički se odvija samo u jednom smjeru, što nije ekonomski učinkovito.
Unatoč navedenim kritikama, Peking i dalje namjerava razvijati svoju inicijativu, a Kina je još uvijek jedan od najvećih svjetskih investitora.
Međutim, "kineski investitori su sve iskusniji i sve pragmatičniji. Ne postoji način da se osigura kinesko financiranje ako projekt nije dobro pripremljen i adekvatno predstavljen. Ovo pravilo vrijedi i za Rusiju", dodaje Oleg Remiga.
Prijavite se
na naš newsletter!
Najbolji tekstovi tjedna stižu izravno na vašu e-mail adresu
